Južna Koreja formalno ponudila razgovore Sjevernoj Koreji o nastavku rada zajedničke industrijske zone u Kaesongu.
Seul je rekao da nudi razgovore na radnom nivou kako bi se riješila pat pozicija oko Kaesonga, rijetkog simbola saradnje među dvije Koreje koji je postao žrtva rastućih vojnih tenzija na Korejskom pluostrvu.
Međutim, ponuda je došla s upozorenjem o nenavedenim "značajnim mjerama" koje će uslijediti ukoliko Pjongjang ne prihvati prijedlog u roku od 24 sata.
Predstavnik ministarstva za ujedinjenje u Seulu, Kim Hjung Seok, rekao je da nema promjena u njihovoj podršci održavanja stabilnog rada i unapređenja Kaesonga.
"Međutim, mi ne možemo da dozvolimo da se ova situacija nastavi", dodao je on i upozorio da "ukoliko Sjeverna Koreja odbaci prijedlog...mi nemamo drugog izbora nego da preduzmemo značajne mjere".
Kim nije elaborirao kakve te mjere mogu biti, ali se ovim ultimatumom sugeriralo da Južna Koreja razmatra permanentno povlačenje iz zone, u kojoj u normalnim okolnostima radi 53.000 sjeverokorejskih radnika u 123 južnokorejske kompanije.
Trenutno u zoni boravi oko 170 menadžera i vlasnika iz Južne Koreje, od oko 850 koji redovno borave tamo i organizuju proizvodnju i staraju se o svojim firmama.
Predložene razgovore vodili bi šefovi komiteta za nadgledanje rada Kaesonga sa Sjevera i Juga, prenio je AFP.
Prijedlog je uslijedio dan nakon što je Seul saopštio vladin plan akcije za pomoć firmama koje imaju fabrike u Kaesongu kako bi se nosile s problemom likvidnosti izazvanim prestankom proizvodnje i otkazivanjem narudžbina.
Osnovana 2004. godine zona se nalazi 10 kilometara od granice unutar Sjeverne Koreje i izvor je čvrste valute Pjongjanga kroz plate zaposlenih, prihode i takse.
Projekt je nastao kao deo "Politike sunca" međukorejskog pomirenja, koju je inicirao krajem 1990-tih južnokorejski predsjednik Kim Dae Džung tokom istorijskog samita sa vođom Sjevera Kim Džong Ilom 2000. godine.
Ona funkcioniše kao zona zajedničkog ekonomskog razvoja u kojoj u firmama iz Južne Koreje s modernim tehnologijama rade jeftini, obrazovani i obučeni radnici Sjeverne Koreje.
Sjeverna Koreja je prije dva dana zatražila da bude priznata kao nuklearna sila, odbacujući uslov Sjedinjenih Država i Južne Koreje da pristane da odustane od svog nuklearnog programa ukoliko želi da počne pregovore.
Poslije nedjelja napetosti na Korejskom poluostrvu, uključujući prijetnje Pjongjanga nuklearim ratom, Sjeverna Koreja je posljednjih dana ipak počela da barem govori o dijalogu odgovarajući na ponude za razgovorima koje su iznijeli SAD i Južna Koreja.
Pjongjang je prošle nedjelje postavio svoje teške uslove za razgovore sa Seulom ili Vašingtonom, uključujući povlačenje sankcija Ujedinjenih nacija, nuklaernog oružja iz regiona i garancije o prestanku vojnih vježbi Južne Koreje i SAD.
SAD i Južna Koreja su odbacile te zahtjeve kao nerazumne i poručili da čekaju "jasne znake" da će Sjever prestati sa nuklaernim aktivnostima.
Razgovori su tako postali novi fokus u žučnom verbalnom ratu koji je podigao vojne napetosti na Korejskom poluostrvu, poslije treće nukelarne probe Sjevera u februaru, na najviši nivo još od kraja Korejskog rata 1953.
Neki analitičari kažu da je ulazak Pjongjanga u debatu oko razgovora, bez obzira koliko su njegovi uslovi nerazumni, dobrodošla promjena od apokaliptičnih prijetnji nuklearnog rata koje su dolazile proteklih nedjelja sa Sjevera.
(Tanjug, foto: Beta/AP, David Guttenfelder)