Na 120-godišnjicu od rođenja osnivača moderne Kine hiljade ljudi pristiglo je u njegovo rodno mjesto Šaošan kako bi mu odali poštu.
Na 120-godišnjicu od rođenja osnivača moderne Kine hiljade ljudi pristiglo je u njegovo rodno mjesto Šaošan kako bi mu odali poštu, ne mareći za sporenja da li je bio genijalni vođa ili krvnik desetine miliona sunarodnika.
U Šaošanu, u centralnoj provinciji Hunan, nalazi se Memorijalni muzej posvećen Mao Cedungu, gdje je otkrivena monumentalna statua od čistog zlata sa njegovim likom uprkos nalogu novog kineskog predsjednika Sji Đinpinga da ovogodišnja manifestacija bude "skromna".
Statua je visoka 83 centimetra, teška više od 50 kilograma, a njena izrada, u kojoj je učestvovalo 20 umjetnika, koštala je, navodno, 16 miliona dolara.
Statua prikazuje osnivača kineske države kako sjedi u stolici od trske.
Na hiljade ljudi iz svih krajeva Kine pristiže od prije dva dana u Maovo rodno mjesto.
"On je veliki vođa koji je žrtvovao svoje interese kako bismo mi bili slobodni", kaže penzionisana učiteljica Fu Mengnan, poklanjajući se pred velikom Maovom bronzanom statuom, koja tu stoji godinama unazad.
Svoju poštu došao je da oda i Maov unuk Mao Sjinju, dok je primjetno odsustvo visokih zvaničnika u skladu sa naredbom kineske vrhuške, prenosi AFP.
Maovo naslijeđe i danas izaziva različita osjećanja u Kini, čija vladajuća partija je iznijela stav da je Mao "bio 70 procenata u pravu, a 30 procenata je griješio".
Analitičari smatraju da je Mao postao tačka slaganja za sve one koji su nezadovoljni rastućom nejednakošću i rasprostranjenom korupcijom što bi moglo da bude i izazov za kinesko vođstvo koje ne toleriše iznošenje drugačijeg mišljenja.
U prilog tome govori da je jedan poštovalac Maovog lika rekao po dolasku u Šaošan da su njemu i još četvorici ljudi zabranili da dođu i da su upozoreni da ne organizuju raspravu o pokojnom lideru.
"Vlada je glavnog govornika na skupu zatvorila u kuću", rekao je muškarac koji se predstavio kao Liu.
Mnogi u Maovom rodnom mjestu smatraju da je njihova zemlja krenula u pogrešnom smijeru od njegove smrti 1976. godine i vjeruju da je rješenje problema u primjeni Maove filozofije.
Za zvaničnike Memorijalnog centra, Mao je ostao veliki revolucionarni lider i ne povezuju ga sa njegovim političkim idejama, poput takozvanog Velikog skoka naprijed, koja je predviđala masovnu industrijalizaciju zemlje, a umjesto uspješne primjene, donijela je katastrofu mnogima.
Za istoričare na Zapadu, taj projekat je kriv za smrt više od 40 miliona ljudi, uslijed nezapamćenog izgladnjivanja i nasilja.
Skroman i diskretan način obilježavanja godišnjice pokazao je osjetljivo balansiranje kojim se koristi novo rukovodstvo Komunističke partije Kine, postavljeno prošle godine, u odnosu na stavove građana prema Maovoj zaostavštini.
Predsjednik Kine i lider Komunističke partije Si Điping je, zajedno s drugim liderima, odao poštu osnivaču komunističke države posjetom njegovom mauzoleju na trgu Tjenanmen u centru Pekinga, izvijestila je kineska agencija Sinhua.
Povodom godišnjice, kineski lideri su se tri puta poklonili pred statuom Maoa Cedunga.
Odajući mu poštu, kineski lideri su "zajednički podsjetili na slavna dostignuća druga Mao Cedunga", javila je Sinhua.
Znak relativno potcjenjivačkog pristupa partije obilježavanju godišnjice bilo je to što Maov rođendan nije pomenut na naslovno strani partijskog biltena Narodni dnevnik, navodi Asošiejted pres (AP).
Na strani sedam list slavi Maoa kako briljantnog "proleterskog revolucionara, stratega i teoretičara", u komentaru koji zauzima cijelu stranicu, uz uvodnik u kojem se kaže da bi "najbolja komemoracija" Maou bila u tome da budu nastavljene ekonomske reforme.
Na obilježavanjima su izbjegnute rasprave o centralnoj ulozi Maoa u najgorim kineskim poslijeratnim tragedijama - Velikom skoku naprijed i Kulturnoj revoluciji, u kojima su milioni umrli usljed gladi i progona, navodi AP.
Godišnjica rođenja Maoa Cedunga obilježena je desetinama simpozijuma, izložbi, koncerata i specijalnih televizijskih emisija.
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP)