Naučnici tvrde da bi "moderni čovjek", ipak, mogao biti rezultat ukrštanja nekoliko vrsta: homo sapiensa, kromanjoca i "denisovca".
Istraživači su pročitali gen žene - neandertalca iz Denisove pećine na Altaju u Zapadnom Sibiru.
Genetska analiza potvrđuje da su neandertalci, homo sapiens i još jedna, zasad "neidentifikovana“ vrsta čovjeka imali zajedničke potomke.
Do sada se smatralo da se ove vrste nisu "miješale“, odnosno da nisu "razmjenjivale" gene.
Istraživači iz novosibirskog akademskog Instituta za arheologiju i etnografiju, kao i njihove kolege iz NJemačke, Kine i SAD izdvojili su DNK iz fragmenta kosti stopala žene-neandertalca, koja je živjela prije oko 40.000 godina.
Ostaci su pronađeni za vrijeme iskopavanja u Denisovoj pećini na Altaju – na jugu Zapadnog Sibira.
Ova pećina postala je poznata 2010. godine nakon što su u njoj pronađene kosti nepoznate vrste ljudi koji se zasad tako i nazivaju – "denisovci".
Osim "denisovaca" u altajskoj pećini živjele su i dobro poznate vrste – kromanjonci i neandertalci.
Glavnu zagonetku za naučnike do sada je predstavljala mogućnost ukrštanja vrsta. Dugo vremena smatralo se da su različite vrste ljudi bile međusobno izolovane, da nisu razmjenjivale gene.
Međutim, niz naučnika, poput šefa Laboratorije za genetiku akademskog Instituta za biološke probleme Sjevera Borisa Maljarčuka, aktivno je razmatrao takozvanu "hibridnu teoriju".
Navodili su hipoteze da savremeni čovjek može biti potomak nekoliko vrsta istovremeno: razumnog čovjeka i njegovih rođaka – neandertalaca i "denisovaca".
Maljarčuk je među prvima otkrio dosljednost DNK koja svedoči o "hibridizaciji“ homo sapiensa i neandertalaca.
Sada su i drugi naučnici, uz pomoć molekulsko-genetske analize, potvrdili ukrštanje svih vrsta koje su živjele u Denisovoj pećini.
Različite vrsta nisu samo naizmjenično živjele u istoj pećini u razdoblju od deset hiljada godina, već su imali i zajedničku djecu - navodi Glas Rusije.
(Srna, Foto: Ilustracija)
