Prvi svjetski rat je rezultat ekspanzije i agresije Njemačke i bilo bi katastrofalno ako bi se istina poricala, kaže londonski gradonačelnik.
Prvi svjetski rat je rezultat ekspanzije i agresije Njemačke i bilo bi katastrofalno ako bi se istina poricala, kaže londonski gradonačelnik Boris Džonson koji kritikuje ljevicu zbog pokušaja da umanji krivicu Njemačke i pripiše je Srbiji.
Na stogodišnjicu Prvog svjetskog rata, više nego ikad prije, veoma je važno da se prema istini odnosi sa poštovanjem, ocijenio je Džonson u autorskom tekstu za britanski "Telegraf" pod nazivom "Njemačka je započela Veliki rat, ali ljevica ne može da podnese da to kaže".
"Jedan od razloga zbog kojih sam konzervativac je i taj što ne mogu da podnesem intelektualnu neiskrenost ljevice", rekao je Džonson i dodao da laburisti, prema njegovom mišljenju, pokušavaju da prikriju neprijatne činjenice ili odbijaju da kaže prostu istinu.
"Tužna, ali neporeciva činjenica je da je Prvi svjetski rat - u svom svom ubilačkom užasu - pretežno rezultat njemačkog ekspanzije i agresije", naveo je on.
Laburistička partija vjeruje da to nije pristojno pominjati, rekao je Džonson i podsjetio da je portparol laburista za obrazovanje Tristrem Hant nedavno u članku za "Obzerver" napisao da je šokantno što se i dalje stavlja neprihvatljiv fokus na "militarističku Njemačku sklonu ratnom huškanju i imperijalnoj agresiji".
Hant je u tekstu koji, kako navodi Džonson, zaslužuje Nobelovu nagradu za glupost, "uperio prstom na Srbe. Okrivio je Ruse. Okrivio je Turke zbog neuspjeha da održe Otomansko carstvo i u jednom trenutku sugerisao da smo preoštri prema ratobornoj junkerovskoj klasi".
"Njemačka je ta koja je natjerala Austriju da krene u rat protiv Srbije. Njemačka je ta koja je objavila rat Rusiji 1. avgusta 1914. godine. Njemačka je ta koja je odlučila da je neophodno izvršiti invazuju na Luksemburg i Njemačka je realizovala plan "Šlifen" iz 1905. godine i poslala svoje trupe u neutralnu Belgiju i Francusku", kaže Džonson.
"Zašto je bilo neophodno da poslije nekakvog loma u Sarajevu uslijedi invazija na Francusku, pobogu?", zapitao je on.
Pokretačka snaga iza tog pokolja bila je, kako kaže, želja njemačkog režima da izrazi sudbinu Njemačke kao velike evropske sile i da stekne prestiž i međunarodni ugled koji prate svakog ko ima carstvo.
Upravo zbog toga je u rovovima zapadnog fronta i na drugim mjestima poginulo ukupno 15 miliona ljudi.
"Još veća je tragedija za Njemačku, a i za svijet, što se poslije dvije decenije od Prvog svjetskog rata pojavio još jedan njemački lider koji je odlučio da oživi ono što je suštinski isti vojno-politički cilj - snažnu ekspanziju njemačkog uticaja u Evropi i šire", ocjenjuje Džonson.
Prema njegovim riječima, nije slučajno što je Hitler koristio veoma sličan plan: prvo zauzeti Francusku i manje zemlje, pa onda krenuti na Rusiju.
U oba rata život je izgubio veliki broj Britanaca u borbi protiv tih poremećenih ambicija i to na pravoj strani, veli Džonson i dodaje da ne treba da bude zabranjeno da se kaže ta činjenica.
Drugi svjetski rat proistekao je iz Prvog i za oba rata teret odgovornosti pretežno leži na plećima Nijemaca.
"To je činjenica i ne bi trebalo da nam bude zabranjeno da to kažemo danas - ne samo zbog istine, već i zbog Njemačke 2014. godine", smatra on.
Nijemci su danas takvi kakvi jesu zbog toga što su iskreni prema sebi i zbog toga što su u proteklih 60 godina prošli agoniju priznavanja strahote koje su počinili. Oni ne pokušavaju to da gurnu pod tepih, smatra Džonson.
"Oni ne krive Srbe za rat 1914-18. Oni ne krive Ruse ili Turke. Oni znaju cijenu koju su platili za militarizam 20. vijeka. Oni ne pokušavaju da ublaže ili podijele krivicu za konflikt. To su pokušali tridesetih godina i znaju da taj put vodi u ludilo", kaže on.
"Nijemci znaju istinu o svojim ratovima i svojoj ulozi. Oni su naučili i promijenili se. Bilo bi katastrofalno ako bi ta istina bila danas zamagljena", poručio je Džonson.
(Tanjug, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
