U sukobima u Kairu tokom prvog dana održavanja referenduma, poginula je jedna osoba.
Mahmud Sajed Gaja (25) poginuo je tokom protesta održanih protiv održavanja referenduma u blizini biračkog mjesta u provinciji Bani Suef, južno od Egipta, prenio je Rojters.
U Egiptu su jutros otvorena biračka mjesta čime je počeo dvodnevni referendum o novom ustavu.
Nekoliko sati pred početak referenduma ispred suda u Kairu odjeknula je snažna eksplozija. Eksplozija, u kojoj nije bilo povređenih ni žrtava, osim manje materijalne štete na zgradi suda, posljednja je u nizu napada od svrgavanja bivšeg predsjednika Muhameda Morsija u julu, prenio je AFP.
Mnogi političari i analitičari ocjenjuju referendum koji počinje danas kao test popularnosti načelnika generalštaba egipatske vojske Abdela Fataha al-Sisija koji je zainteresovan za predsjedničku funkciju poslije svrgavanja Morsija.
Prelazna vlada je donijela odluku o održavanju referenduma kao prvi od nekoliko plebiscita kojima, kako je najavila, treba da bude ponovo ustanovljen izborni sistem do kraja godine.
Novi ustav, ukoliko ga podrže građani na referendumu, zamijeniće ustavni akt koji je svrgnuti predsjednik Morsi potpisao prije nešto više od godinu dana, prethodno odobrenom na referendumu.
Najviši pravni akt egipatske države će biti očišćen od islamističkog jezika, a ono što je mnogo važnije - biće ojačane državne institucije koje su se suprotstavljale Morsijevom režimu - vojska, policija i sudstvo.
Ustavom će biti pružena jača podrška ultraortodoksnoj islamističkoj partiji Nur, koja je podržala Morsijevo skidanje sa vlasti, zatim zvaničnom islamskom establišmentu Al-Azhar - religioznoj osnovi sunita, ali i hrišćanskoj Koptskoj crkvi, čije odnose sa vlašću u Morsijevo vrijeme su obilježile tenzije.j
Nacrt ustava je dobio nešto pohvala i zbog veće zaštite ljudskih prava, čak i ako se ima u vidu da se vlasti obračunavaju sa neistomišljenicima i putem novog zakona o ograničavanju protesta, koji je Zapad nedavno kritikovao.
Takođe se novim ustavom predviđa kažnjavanje diskriminacije, štiti jednakost polova i garantuje veći broj sloboda i ljudskih prava.
Sisi, koji će pratiti izlaznost i procenat birača koji će glasati za ustav, vjerovatno je najpopularniji lider u zemlji poslije svrgavanja Morsija 3. jula prošle godine, ali islamistički sljedbenici smatraju generala odgovornim za puč protiv prvog demokratski izabranog i civilnog predsjednika države.
Sedam mjeseci poslije Morsijevog pada, zemlja je i dalje žestoko podijeljena na njegove islamističke pristalice i milione ljudi koji su izašli na ulice da traže njegovu ostavku.
Od tada je više od 1.000 ljudi, uglavnom islamista, izgubilo život u uličnim sukobima, a hiljade Morsijevih pristalica su uhapšene, ali islamisti i dalje skoro svakodnevno izlaze na ulice zahtijevajući njegov povratak na vlast.
Ekstremisti su intenzivirali kampanju na Sinajskom poluostrvu i drugim dijelovima Egipta, pa je u bombaškim napadima i pucnjavama poginuo veliki broj vojnika i policajaca.
Vlada i sam Sisi pozvali su Egipćane da izađu na referendum u što većem broju, strahujući da bi mnogi birači zbog straha od nasilja mogli ostati kod kuće. Sisi je obećao bezbjednošt birača, a kako je objavljeno, više od 200.000 birača, obezbjeđivaće ne samo oko 30.000 biračkih mjesta, već i aerodrome i saobraćajnice koje vode ka velikim gradovima.
Sisi je potvrdio da ima ambicije da bude predsjednik Egipta, ali je istakao da mu je potrebna "podrška građana" da bi se kandidovao.
Zvaničnik blizak Sisiju izjavio je za AFP da bi veliki odziv birača i usvajanje ustava bio "pokazatelj" da li birači žele da Sisi bude predsjednik.
Analitičari kažu da se vlada, čiji je legitimitet i dalje sporan, nada da će na referendumu dobiti pečat legitimiteta.
Američki ministar odbrane Čak Hejgel telefonirao je juče generalu Sisiju, kome je prenio da je izuzetno važno da referendum bude organizovan na transparentan način.
(Tanjug, Foto: Beta/AP/Khalil Hamra)
