Bivši britanski premijer je ušao na zadnja vrata, pod snažnim obezbjeđenjem, da bi svjedočio o ratu u Iraku.
Toni Bler priznao da Sadam Husein nije bio najveća pretnja poslije terorističkih napada u SAD 11. septembra 2001.
Demonstranti su uzvikivali "Toni Bler - ratni zločinac" ispred zgrade u Londonu u kojoj bivši premijer svjedoči pred istražnom komisijom o angažovanju Velike Britanije u ratu u Iraku 2003. godine.
Odluka o slanju 45.000 britanskih vojnika u Irak, najkontroverznija koju je Bler donio tokom desetogodišnje vladavine, izazvala je buru protesta, podjelu među laburistima i optužbe da je premijer obmanuo javnost u vezi sa razlozima za ulazak u rat, naveo je Rojters.
Sedam godina poslije svrgavanja Sadama Huseina i skoro tri godine od stupanja Gordona Brauna na čelo britanske vlade, pitanje britanskog učešća u ratu i dalje izaziva bes i ogorčenje kod mnogih Britanaca.
Članovi porodica nekih od 179 britanskih vojnika ubijenih u Iraku priključili su se grupi od stotinak demonstranata ispred sjedišta istražne komisije u centru Londona. Bler je jutros ušao na zadnja vrata u zgradu pod snažnim obezbjeđenjem.
"Pravo pitanje na koje treba odgovoriti jeste da li će Toni Bler na kraju biti izveden pred tribunal za ratne zločine u Hagu", rekao je Endrju Marej, predsjedavajući koalicije "Zaustavite rat".
Bler je na početku svjedočenja priznao da Sadam Husein nije bio najveća prijetnja poslije terorističkih napada u SAD 11. septembra 2001, ali se poslije tog napada znatno promenila njegova procjena rizika da teroristi dođu do oružja za masovno uništenje.
Bler je britanskoj komisiji pokrenutoj s ciljem da se sagleda uloga Londona u iračkom ratu, rekao da je njegova sporna odluka da podrži američku invaziju na Irak 2003. godine bila motivisana strahom od novog, još smrtonosnijeg, terorističkog napada. "On (Sadam Husein) objektivno nije uradio više, naše opažanje rizika se promijenilo", rekao je Bler.
"Da su ti ljudi inspirisani religioznim fanatizmom mogli da ubiju 30.000, oni bi to uradili. Od tog trentuka Iran, Libija, Severna Koreja, Irak... sve je to moralo da se okonča", dodao je Bler. On je rekao da je pre svega razmatrao da pošalje "apsolutno snažnu, jasnu i nepopustljivu poruku" da posle 11. septembra 2001. režimi koji razvijaju oružje za masovno uništenje moraju to da prestanu.
Bler, koji je izgledao napet, čvrsto držeći dokumenta, sjeo je pred Istražnu komisiju o Iraku, kojoj je vlada dala mandat da detaljno ispita događaje od 2001. do invazije na Irak, a koji su doprinijeli odluci Londona da su uključi u tu operaciju.
Očekuje se da će Bler biti upitan o optužbama da je njegova vlada toliko bila odlučna u nameri da svrgne tadašnju autoritarnu iračku vlast da je preuveličavala obavještajne izvještaje o navodnom iračkom oružju za masovno uništavanje.
Takođe će biti pitan kada je tačno ponudio tadašnjem predsjedniku SAD Džordž Bušu podršku za invaziju. Neki od učesnika tih događaja navode da je Bler obećao podršku još aprila 2002, više od godinu dana prije nego što je britanski parlament odobrio vojnu intervenciju.
Bivši britanski ambasador u Vašingtonu Kristofer Mejer rekao je da veruje da je sporazum Buša i Blera "potpisan u krvi" na imanju američkog predsednika aprila 2002. godine. Bler je rekao da jedina stvar na koju se obavezao u tom susretu bila da će sarađivati oko pitanja iračkog lidera Sadama Huseina. Prema njegovim rečima, drugi svetski lideri nisu na isti način razmišljali o Iraku.
"Iako se mentalni sklop Amerikanaca dramatično promijenio (poslije 11. septembra) - i iskreno, moj - kada sam razgovarao s ostalim liderima, posebno u Evropi, nisam imao isti utisak", rekao je Bler.
Predsjedavajći komisiji Džon Čilkot rekao je da pitanja nastoje da otkriju kako je i zašto došlo do intervencije, ali je upozorio da će biti razočarani oni koji se nadaju da će Bler biti u problemima. "Istraga nije suđenje", rekao je Čilkot.
Blerovo svjedočenje pred komisijom moglo bi, prema ocjeni britanske agencije, da nanese štetu ne samo njemu lično, već i laburističkoj vladi premijera Brauna, koji je u vrijeme rata u Iraku bio ministar finansija.
"Ovaj dan je od ključnog značaja za njega, za britansku javnost i za britanski moralni autoritet u svijetu", smatra Entoni Seldon, politički komentator i Blerov biograf.
(MONDO/agencije)
