• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Prvi "alo" Putina i Trampa: O čemu su razgovarali

U javnost su "procurili" neki detalji prvog telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom. O čemu su, krajem januara, oni razgovarali.

Ako je vjereovati neimenovanim izvorima svjetskih medija, u razgovoru su pale i prve primjedbe na postojeće sporazume, između ostalog i na onaj globalno najvažniji – nukelarni.

Tramp je kritikovao i nazvao lošim po SAD sporazum iz 2010. kojim su se Vašington i Moskva obavezali na smanjenje broja nuklearnih bojnih glava, saopštili su neimenovani američki zvaničnici.

Kada je Putin u telefonskom razgovoru 28. januara predložio proširenje sporazuma poznat kao "Novi START", Trump je napravio pauzu da bi se kod savjetnika raspitao o sadržaju sporazuma, tvrde dvojica aktuelnih i jedan bivši američki zvaničnik, prenosi Rojters.

Poslije toga, Tramp je Putinu rekao da je riječ o jednom od nekoliko loših sporazuma koje je sklopila administracija bivšeg predsjednika Baraka Obame i dodao da "Novi START" favorizuje Rusiju.

Nova trka u naoružavanju?

"Novi START" može da bude produžen za još pet godina poslije 2012. zajedničkim dogovorom. Ako dvije najveće svjetske nuklearne sile ne dogovore nova smanjenja, imaće odriješene ruke što će potencijalno pripremiti teren za novu trku u naoružanju. Američki Senat je ratifikovao "Novi START" u decembru 2010.

Isti izvori navode da je Tramp, u razgovoru s Putinom, govorio i o sopstvenoj popularnosti.

Bijela kuća nije željela da komentariše ove navode, a britansku agenciju je uputila na zvanično saopštenje u kom se "Novi START" uopšte i ne spominje.

Sporazumom "Novi START" predviđen je rok do februara 2017. da SAD i Rusija smanje broj raspoređenih nuklearnih bojnih glava na 1.500, što je najmanja količina u nekoliko decenija.

Ograničava se i broj raspoređenih raketa na kopnu i podmornicama kao i broj bombardera koji mogu da nose nuklearno oružje.

Tokom izborne kampanje 2016. Tramp je rekao da je Rusija bila lukavija pri sklapanju sporazuma, ali je netačno tvrdio da sporazum omogućava Rusiji nastavak proizvodnje nuklearnih bojnih glave, a to ne dopušta SAD.

Državni sekretar Reks Tilerson je na saslušanju u Senatu rekao je da podržava rusko-američki sporazum. Naveo je i da SAD treba da ostanu u dijalogu s Rusijom i da vode računa da Rusija ispunjava obaveze preuzete tim sporazumom.

Agencija Rojters napominje da nije imala uvid u bilješke o razgovoru, a da Kremlj je bio nedostupan za komentar.

Telefonski razgovor s Putinom povećao je već postojeću zabrinutost jer se čini da Tramp nije primjereno pripremljen za razgovore sa stranim liderima, primjećuje britanska agencija.

Uobičajeno je da predsjednik prije takvih razgovora primi pisani sažetak što ga sastavlja Savjet za nacionalnu bezbjednost u saradnji s nizom agencija, među kojima ministarstva spoljnih poslova, odbrane i obavještajnih službi.

Prije razgovora savjetnik i usmeno upoznaje predsjednika s materijom. Izvori navode da Tramp nije bio usmeno informisan prije razgovora s Putinom, prenose svjetski mediji.

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE