Prava istina o rati na Kavkazu: Sukobi oko "skrivenog" blaga Nagorno-Karabaha | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Prava istina o rati na Kavkazu: Sukobi oko "skrivenog" blaga Nagorno-Karabaha

Autor mondo.rs
Autor mondo.rs

Glavni razlog nije nacionalna netrpeljivost, već neslućeno bogatstvo Nagorno-Karabaha!

Izvor: Tanjug, Anadolija/Azerbaycan Savunma Bakanlığı, Anadolu Agency / Contributor

Nagorno Karabah nije region o kojem se na Zapadu mnogo zna. U oružanom sukobu Jermenije i Azerbejdžana tu je prije svega riječ o Jermenima koji čine većinski dio stanovništva tog područja - iako je ono teoretski dio Azerbejdžana.

Taj region se isto tako teoretski proglasio za samostalnu državu - ali nju nije priznala nijedna država članica Ujedinjenih nacija.

A kada bi Nagorno Karabah zaista bio samostalna država, on bi prošle godine imao BDP od oko 600 miliona evra. To nije mnogo, više ima čak i većina ostrvskih državica Kariba ili Pacifika. Međutim, dok i Jermenija i Azerbejdžan, pogotovo sada u doba pandemije, bilježe recesiju, privreda Nagorno Karabaha uporno i značajno raste stopom od desetak procenata godišnje. I to već čitavu jednu deceniju. Godine 2017. čak je zabilježen rast od 17 odsto, prema podacima ruskog lista RBC koji se bavi ekonomskim temama.

Nagorno Karabah je naime region koji je, bar prije pandemije, imao malu, ali raznoliku i snažnu privredu. Posebno značajan izvor prihoda su rudna bogatstva, poput dragog i poludragog kamenja, zlata i bakra. Taj region je ujedno i proizvođač građevinskog materijala. Ruski list navodi pritom da tri četvrtine izvoza ide u stvari preko Jermenije, koja tu robu deklariše kao njen proizvod. Povrh svega, Nagorno Karabah, zahvaljujući tamošnjim hidroelektranama, izvozi i struju, i to uglavnom u Jermeniju.

Pandemija je doduše ugrozila i privredu Nagorno Karabaha, ali je prije svega teško pogodila Jermeniju. I Jermenija je takođe proteklih godina bilježila rast - od 2007. u prosjeku 7,6 odsto. Ali i ta zemlja će ove godine pasti u recesiju od oko 3,5 procenata, kako procenju stručnjaci iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Jermenija je ipak zemlja koja u velikoj mjeri zavisi od stotina miliona dolara uplata dijaspore iz inostranstva - dijaspore koja broji oko 11 milijuna ljudi širom svijeta. Zbog mjera za suzbijanje korone te doznake drastično su smanjene - EBRD procjenjuje da je to za oko 40 odsto.

Rat Kavkaz
Izvor: YouTube/ TLDR News

Silvija Šteber, novinarka koja dobro poznaje region Nagorno Karabaha, podsjeća da Jermenija ima velikih muka s korupcijom zbog koje je 2018. i došlo do tamošnje "Baršunaste revolucije". Međutim, sve reforme su zbog korone stale.

"Ovaj oružani sukob je odvlačenje pažnje sa ekonomskih i socijalnih problema", tako to za "DW" tumači Šteber i dodaje:

"Na taj način su se i oni ljudi koji su bili kritički orijentisani prema vladi, okupili oko svoje nacionalne zastave."

S druge strane, i Azerbejdžan prolazi kroz teške dane iako je ta zemlja bogata naftom:

"Korona virus, u kombinaciji sa kolapsom cijene nafte, teško je pogodio privredu Azerbejdžana, i to upravo u vrijeme kada je ta zemlja krenula u preko potrebne reforme", objašnjava Silvija Šteber. Kad kaže "reforme", ona u suštini misli na borbu protiv korupcije koja praktično proždire tu zemlju.

Ipak, najveći problem Azerbejdžana je trenutna cijena nafte. Uprkos naporima da diverzifikuje privredu, oko 40 odsto BDP Azerbejdžana i dalje dolazi od nafte i gasa. Ti energenti učestvuju sa 90 odsto u izvozu. Prema procjenama EBRD, privreda te zemlje će zbog svega toga ove godine pasti za najmanje tri procenta.

I sukob se nastavlja - iako bi on mogao da nanese veliku štetu infrastrukturi obeju zemalja. Azerbejdžan je prošle nedjelje optužio Jermeniju da je raketirala naftovod koji taj energent transportuje ka tržištu Evrope. Jerevan je naravno te optužbe nazvao "odvratnim lažima".

Nagorno Karabah
Izvor: YouTube/ CaspianReport

  U sukobu oko Nagorno Karabaha prste s umiješale i susjedne zemlje - koje takože žele da skrenu pažnju svoje javnosti.

Zbog genocida počinjenog nad Jermenima početkom prošlog vijeka, odnosi Jermenije i susjedne Turskom teško da bi se mogli nazvati čak i "hladnim". Pritom je Ankara tradicionalno bliska s Azerbejdžanom.

Rusija pak želi da se predstavi kao zemlja koja održava dobre odnose s objema državama, iako ima i sporazum o vojnoj pomoći sa Jermenijom. Uz to, Rusija prodaje svoje oružje i jednoj i drugoj strani, a Turska samo Azerbejdžanu. Ankara je tako za 30 miliona dolara tamo prodala svoje bespilotne letjelice, a turska vojska pomaže i u obuci vojnih snaga Azerbejdžana.

Ipak, ključni igrač u tom regionu je Moskva: "Rusija bi mogla da prekine sukob u svakom trenutku", uvjeren je Ben Aris, glavni urednik berlinskog portala "BNE Intellinews". "To je učinila i 2016, kada je sukob trajao samo četiri dana. Ali ovoga puta ne čini ništa."

To ima svoje razloge: Putinu se očigledno ne dopada vođa jermenske "Baršunaste revolucije", a sadašnji premijer te zemlje Nikol Pašinjan, koji je više sklon da Jermeniju privuče Evropskoj uniji, a manje Evroazijskoj ekonomskoj uniji.

(Mondo/DW/Kurir)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE