• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ljekari upozoravaju: Mišja groznica vreba iz prirode

Autor Dušan Volaš

Od mišje groznice ove godine prema podacima Univerzitetskog kliničkog centra RS, liječeno je devet pacijenata, a zabilježen je i jedan smrtni slučaj.

 Mišja groznica simptomi upozorenje ukc rs Izvor: Guliver/Getty images/iStock/CreativeNature_nl

S obzirom na to da veliki broj građana odlazi u prirodu, stručnjaci upozoravaju na povećan oprez, jer je u ovom periodu velika mogućnost zaraze hanta virusom.

Prenosnici ove opake bolesti su divlji mišoliki glodari zbog čega je i dobila narodni naziv mišja groznica, a posljednjih mjeseci hara u susjednoj Hrvatskoj, gdje je više od 40 zaraženih liječeno u bolnicama.

Prema riječima načelnice Klinike za infektivne bolesti UKC-a Srpske Antonije Verhaz infekcija hanta virusom kod zaraženih u Srpskoj utvrđena je serološkim testiranjem.

"Bilo je sporadičnih slučajeva oboljelih pacijenata od mišje groznice, a u Klinici za infektivne bolesti tokom ove godine liječilo se pet pacijenata. Zbog pandemije virusa korona određeni broj pacijenata liječio se i u Klinici za unutrašnje bolesti", kazala je Verhazova za "Glas Srpske" i dodala da je od posljedica ove bolesti preminuo tridesetsedmogodišnji muškarac.

Načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banjaluka Mirjana Miljković kazala je da su u aprilu imali dva prijavljena slučaja zaraženih mišjom groznicom.

"Virus se prenosi putem aerosola ekskreta glodara, a prisutan je u urinu, fecesu i pljuvački inficiranih glodara, koji inače nemaju simptome bolesti. Inkubacija je od nekoliko dana do dva mjeseca, najčešće dvije do četiri sedmice, a ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka", kazala je Miljkovićeva.

Ova bolest, pojasnila je, ima pet kliničkih faza. Do smrtnog ishoda može doći u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi, a smrtnost iznosi oko pet odsto.

"Za febrilnu fazu karakteristična je visoka temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u krstima i stomaku, mučnina, povraćanje, crvenilo lica i petehije. U hipotenzivnoj dolazi do pada temperature i pritiska", pojasnila je Miljkovićeva.

Dodala je da slijedi oligurična faza u kojoj je pritisak normalan ili povišen, i u kojoj je smanjeno izlučivanje urina. U diuretičnoj fazi pojačano je izlučivanje urina, a oboljeli može da izluči od tri do šest litara dnevno. Posljednja rekonvalescenta faza može mjesecima trajati.

"Oboljenje ima sezonski karakter, sa najvećim brojem zaraženih u proljeće ili rano ljeto. Na Balkanu teški klinički oblik bolesti uzrokuje virus hanta ili virus dobrava, a obolijeva i na stotine ljudi godišnje", kazala je Miljkovićeva.

Viši asistent na katedri za zoologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Rajko Roljić kazao je da virus kruži i održava se među divljim mišolikim glodarima.

"Rizične grupe su poljoprivrednici, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima", kazao je Roljić.

Do povećanja broja oboljelih, dodao je, dolazi u godinama velike brojnosti ovih glodara, poznatije kao “mišje godine” kojoj je prethodila blaga zima i dostupnija hrana.

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE