• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Gradonačelnik predložio da se crkveni objekat izmjesti kod "Eurospleta"

Autor Nikolina Damjanić

Nakon nedavne rasprave o izmjeni Regulacionog plana za centar grada koja je izazvala veliko interesovanje javnosti, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivukić rekao je da se ne slaže izgledom užeg centra, te da će se truditi da uvaži savjete stručne javnosti.

 Banjaluka, park kod spomenika Tisi Milosavljeviću. Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Na javnoj raspravi arhitekte su među tri najveća probleme istakle izgradnju objekta kod Hrama Hrista Spasitelja, lokaciju centralnog spomen-obilježja i naselje "Palata" kolokvijalno nazvano "rupa" u centru grada.

Stanivuković kaže da je u pitanju osjetljiva tema koja se tiče interesa Srpske pravoslavne crkve i spomen-obilježja posvečenom borcima i poginuli u Odrambeno-otadžbinskom ratu.

"Građani znaju kako Regulacioni plan nastaje. Svi zainteresovani subjekti učestvuju i daju svoja rješenja. Za uži dio centra grada za koji je zainteresovana Srpska pravoslavna crkva gdje smo polemiku oko toga čuli, zahtjeve za izmjenu Reglulacionog plana dobili smo od crkve i investitora. Treća lokacija gdje je Grad posebno senzibilan je centralno spomen-obilježje".

Povezano

Iako stručna javnosti nije zadovoljan lokacijom centralnog spomen-obilježja koji bi trebao biti izgrađen na "Krašovom parkingu", Stanivuković ponavlja da je zahtjev udruženja poginulih boraca da spomenik bude u centru.

"Sa čim smo se kao Grad suočili jeste najjasniji stav porodica poginulih boraca i onih koji su najviše oštećeni u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Oni su rekli: 'gradonačelniče i svi drugi koji odlučuju, ne bude li obilježje u užem centru nama to ne treba i mi to ne prihvatamo kao centralno spomen-obilježje, nemojte nas vrijeđati'. Sa svim drugim što bismo planirali bili bi najnezadovoljniji oni kojima je to posvećeno. Zato smo se odlučili za tu lokaciju. Zadali smo se na međunarodni poziv i rekli da arhitekte koje to crtaju prilagode to datoj lokaciji", kaže Stanivuković.

Izvor: Grad Banjaluka

Takođe, na stručnoj raspravi dignut je glas protiv objekta koji bi trebalo da bude izgrađen kod Hrama Hrista Spasitelja, koji bi, prema njihovim riječima, zatvorio pogled na Banski dvor, Gradsku upravi i sam hram i narušio izgled cijele lokacije. Stanivuković ističe da su u toku pregovori o nekoj drugoj lokaciji.

"Naša Srpska pravoslavna crkva 30 godina od početka izgradnje Hrama gleda da riješi svoje probleme i svoje izazove i mi to želimo da čujemo, razmatramo i pokušamo da uradimo maksimalno koliko je moguće i to usaglasimo sa svima. Ovo je sad prijedlog koji treba da razmatramo, nije nešo što je konačno. Morate razumjeti i mene kao gradonačelnika. Na zahtjev SPC sam odlučio da ih saslušam, ljudi iz odjeljenja su sa njima razgovarali i tražili smo nekoliko modaliteta. To je bilo ono što je u tom trenutku za crkvu bilo prihvatljivo. Razmatralo se o drugim modalitetima koje sam ja kao gradonačelnik predlagao. To je da objekat bude lokacija preko puta, odmah do 'Eurospleta' u Srpskoj ulici, gdje su taksisti. Dobio sam mišljenje, da bi i struka i jedan dio arhitekata sa kojima sam pričao u posljednjih par dana sa tim bili zadovoljni. Taj dio nema zelenilo i ne diramo park, ali još treba da razgovaramo", rekao je on.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Izvor: Vedran Ševčuk /MONDO

Što se tiče stambeno poslovnog objekta koji se gradi (''rupa'') između Srpske ulice i Ulica Bana Lazarevića, Vase Pelagića, Stanivuković smatra da su se uklopile u izglčed centra grada, poštujući zadatu spratnost.

"Neko govori o lokalitetu rupe, a zaboravljaju se neke stvari. Kaže se: vidite 11 spratova. Dobro. Da li iko kaže da je pored lamela sa četiri-pet spratova? Da li iko kaže da su dvije lamele sa po šest spratova? Prije je Regulacioni plan koji danas imamo, da ništa ne diramo, sve su lamele spratnosti sedam. Druge lamele, osam lamela od sedam spratova, a mi smo radili 11, četiri i šest, pa podijelite i dobićete isto, samo se predstavlja drugačije. Postojeći Regulacioni je predvidio isto markicu (ucrtan objekat u odnosu na okruženje) gdje je sada ova koju smo ostavili. Razlika između njih je da smo mi predložili veću površinu, a nižu spratnost (misli se na objekat kod Hrama, prim. aut)...Naša crkva ako danas odluči, po postojećem regulacionom, može da gradi dva sprata. A niko na taj način nije reagovao“, kaže on.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Napomenuo je da hotel ''Meriot'' u Banjaluci ima 11 spratova. Stanivuković ističe da će u toku ove ili naredne sedmice biti organizovana javna rasprava, te da ništa još nije gotovo.

"Sve smo čuli što nam sugerišu, ide javna rasprava ove ili naredne sedmice i ide sve po proceduri. Spremni smo da saslušamo. Regulacioni plan ide tako da relevantni subjekti SPC, udruženje boraca, investitor i javnost daju svoje mišljenje, a vi morate naći ono što je realno poštujući prethodni Regulacioni plan koji je dao određena prava i spratnost, poštujući koeficijent izgrađenosti. Svjestan senzibiliteta ovog, tražićemo rješenje koje je kompromisno. Neće ostati ovaj način, jer ni ja nisam saglasan. Nije u duhu onog, što i ja lično smatram, da je dobro za grad".

Izvor: odmoriubih.ba

Dodaje da se mogu pronaći bolja rješenja, i da će uticati na Regulacioni plan koliko je u njegovoj nadležnosti.

"Smatrao sam da je dobro za javnu raspravu da javnost vidi ono što su relevantni subjekti predložili. Sada javnost daje svoje mišljenje, a mi ćemo kasnije da prosudimo. Lično nisam zadovoljan sa svim tim i želim drugačije i bolje. Morate znati da Regulacioni plan ne predlaže gradonačelnik, a ono što mogu i spreman sam biti korektivni faktor u kapacitetu kojem mogu. Bili smo demokratični na nivou da organizujemo javnu prezentacije ovde u srcu Gradske uprave. Ljudi su mogli reći šta su htjeli, bili su odbornici i svi su to radili na otvoren način i smatram da je to Banjaluka kakva bi trebala biti", poručio je on.

Povezeno

Još iz INFO

Komentari 4

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

SyntaxBL

Kakve veze sa ovim regulacionim planom ima spratnost hotela "Marriott"!? Prema gradonačelniku, to što imamo nekoliko zgrada čija spratnost prelazi 10 spratova treba da dozvoli izgradnju još takvih zgrada u užem gradskom jezgru, a da li su nadležni uradili studije izvodljivosti i uticaja na okolinu? Imamo ulice koje nisu projektovane za trenutni broj motornih vozila, da ne spominjem komunalnu infrastrukturu koja se nalazi ispod ulica u centru grada, i mi dovlačimo još vozila u uži centar grada umjesto da isti rasteretimo. Prema svemu sudeći, očekuju nas višespratnice iza hotela "Palas", zatim u "rupi", na prostoru "Čajavčeve" zgrade, u krugu Medicinske elektronike (trenutno je dozvoljena jedna višespratnica P+13, ali se ide u izmjenu RP), onda na mjestu bivšeg kina "Kozara", vjerujem da možemo očekivati i izmjene RP za prostor bivše Mljekare... Ko god misli da ovo neće narušiti izgled centralne zone, ko god to kaže, ili ne zna šta je to i kakve će posljedice to ostaviti ili ga interesuje samo profit. Sve se više gradi bez ikakve vizije o razvoju grada ili poštovanja ikakve prošlosti, investitori mogu da grade bilo šta i bilo gdje, uz potpunu podršku političke elite. Jedino što ostaje građanima je da se bore protiv svakog štetnog projekta, kao što je ovaj u "rupi" i gore pomenuti. Svaka buduća gradnja bez planske osnove opteretiće naše ulice novim gužvama i izduvnim gasovima, smanjiće se pritisak u našem vodovodu zbog povećanog broja potrošača, zapušiće se naša kanalizacija u koju decenijama nije ulagano, a sve za potrebe udomljavanja kapitala pohlepnih investitora. Najavljena izgradnja objekata u "rupi" primjer je kako haos u urbanističkom planiranju, koji je karakterističan za Banja Luku, odlično odgovara podobnim investitorima koji ga koriste kako bi maksimizovali svoju zaradu, a na štetu građana i javnog interesa. Da li se naši kulturno-istorijski spomenici koriste za zaradu povlašćene "elite" ili za uživanje svih naših građana? Zašto smo pojam javnih dobara pretvorili u pojam nečijeg dobra!?

Sale

@SyntaxBL U gradu je niz nižih nekvalitetnih i ružnih objekata odavno narušilo izgled a ove veće zgrade popravljaju imidz grada i daju mu novi moderan izgled. Ako nešto smeta bolje porušiti niz tih ionako nikakvih zgradica po 3-4 sprata, ljude preseliti u nove zgrade. Ko je još vidio iole veći grad bez zgrada? O čemu vi uopšte pričate

Zole

Nek prave crkvene objekte u Gomionici ,zar ih nisu dosta napravili po Banjaluci

kuća

@Zole Hoće prave kuću pored Gradske uprave ahahahaha Bolje da naprave kuću nekoj višečlanoj porodici i da prestanu sa megalomanskim rastrošništvom.

MONDO REPORTAŽE