Broj učenika koji odlučuju da školovanje nastave na privatnim univerzitetima i fakultetima u RS u konstantnom je padu, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Kako pišu "Nezavisne novine", u posljednje tri akademske godine na sedam privatnih univerziteta upisano je ukupno 5.560 studenata, od kojih je u akademskoj 2011/12. upisano 2.144, u 2012/13. taj broj je 1.788, a u akademskoj 2013/14. godini upisano je 1.632 studenata.
Slična stvar je i u privatnim visokim školama, koje iz godine u godinu upisuju manje studenata. Na devet, koliko ih ima u RS, u akademskoj 2011/12. godini upisano je 1.089, u akademskoj 2012/13. godini 1.013, a u akademskoj 2013/14. upisano je tek 653 studenata.
Direktori ovih ustanova smatraju kako su dvije stvari ključne a to je teška ekonomska i materijalna situacija, kao i loša demografska slika pa fakultete, bez obzira da li su javni ili privatni, pohađa sve manje studenata.
"Ispunili smo zadate kvote i ove i prošle godine, ali one su minimalne. Smatram da manjem broju upisanih doprinosi ekonomska situacija i samo stanje u privredi. Ako se stvar gleda demografski, dolaze generacije iz perioda kada se rađalo veoma malo djece", kaže Radovan Klincov, direktor Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, manja zainteresovanost studenata za privatne fakultete jasno pokazuje kako su priče o tome da oni prave hiperprodukciju diploma neistinite.
"Primjera radi, banjalučki Pravni fakultet upisuje 400 studenata, a mi smo u prvu godinu upisali 27. Ovo najbolje pokazuje gdje i ko u RS pravi ogroman broj kadrova", izjavio je Klincov.
Slično misli i Mladen Mirosavljević, direktor BLC-a, takođe privatne obrazovne ustanove u Banjaluci, dodajući da roditelji i djeca sve češće postavljaju sebi pitanje vrijedi li studirati.
"Danas možete završiti srednju školu, pohađati dva univerziteta i imati pet doktorata iz bilo koje oblasti, a posao je sve teže naći i do njega je izuzetno teško doći, tako da mnogi ne vide razlog zašto bi studirali. Takođe, svemu tome doprinosi i ekonomska situacija", istakao je Mirosavljević.
On ne smatra da je cijena školarine jedan od razloga što se sve manje srednjoškolaca odlučuje za privatne fakultete.
"Nije jeftino studiranje ni na državnim fakultetima. Ako bi se izvela računica koliko košta studiranje na nekom od najtraženijih državnih fakulteta i na onim privatnim došlo bi se do prilično slične cifre sem ako se ne radi o studentima koji su na budžetu i koji imaju neke druge izvore finansiranja", rekao je Mirosavljević.
Inače, podaci Ministarstva pokazuju kako javni univerziteti kako-tako uspijevaju da održe broj upisanih studenata sa tendencijom blagog rasta.
Univerzitet u Banjaluci je za tri godine upisao 9.844 studenta, a Univerzitet u Istočnom Sarajevu 7.350 studenata.
Radoslav Grujić, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra kako studenti imaju veće povjerenje i veću sigurnost u javne univerzitete i u kadrove koji na njima rade.
"Kroz cijelu godinu predstavljamo programe budućim studentima. Nastojimo da imamo aktuelne programe i pratimo svjetske trendove gdje jačamo naše laboratorije pa se studenti mogu uključiti u istraživanja. Bitna stvar za studente u ovoj krizi je i to što je na našim fakultetima školovanje gotovo besplatno", ocijenio je Grujić.
Slična stvar je i u privatnim visokim školama, koje iz godine u godinu upisuju manje studenata. Na devet, koliko ih ima u RS, u akademskoj 2011/12. godini upisano je 1.089, u akademskoj 2012/13. godini 1.013, a u akademskoj 2013/14. upisano je tek 653 studenata.
Direktori ovih ustanova smatraju kako su dvije stvari ključne a to je teška ekonomska i materijalna situacija, kao i loša demografska slika pa fakultete, bez obzira da li su javni ili privatni, pohađa sve manje studenata.
"Ispunili smo zadate kvote i ove i prošle godine, ali one su minimalne. Smatram da manjem broju upisanih doprinosi ekonomska situacija i samo stanje u privredi. Ako se stvar gleda demografski, dolaze generacije iz perioda kada se rađalo veoma malo djece", kaže Radovan Klincov, direktor Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, manja zainteresovanost studenata za privatne fakultete jasno pokazuje kako su priče o tome da oni prave hiperprodukciju diploma neistinite.
"Primjera radi, banjalučki Pravni fakultet upisuje 400 studenata, a mi smo u prvu godinu upisali 27. Ovo najbolje pokazuje gdje i ko u RS pravi ogroman broj kadrova", izjavio je Klincov.
Slično misli i Mladen Mirosavljević, direktor BLC-a, takođe privatne obrazovne ustanove u Banjaluci, dodajući da roditelji i djeca sve češće postavljaju sebi pitanje vrijedi li studirati.
"Danas možete završiti srednju školu, pohađati dva univerziteta i imati pet doktorata iz bilo koje oblasti, a posao je sve teže naći i do njega je izuzetno teško doći, tako da mnogi ne vide razlog zašto bi studirali. Takođe, svemu tome doprinosi i ekonomska situacija", istakao je Mirosavljević.
On ne smatra da je cijena školarine jedan od razloga što se sve manje srednjoškolaca odlučuje za privatne fakultete.
"Nije jeftino studiranje ni na državnim fakultetima. Ako bi se izvela računica koliko košta studiranje na nekom od najtraženijih državnih fakulteta i na onim privatnim došlo bi se do prilično slične cifre sem ako se ne radi o studentima koji su na budžetu i koji imaju neke druge izvore finansiranja", rekao je Mirosavljević.
Inače, podaci Ministarstva pokazuju kako javni univerziteti kako-tako uspijevaju da održe broj upisanih studenata sa tendencijom blagog rasta.
Univerzitet u Banjaluci je za tri godine upisao 9.844 studenta, a Univerzitet u Istočnom Sarajevu 7.350 studenata.
Radoslav Grujić, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra kako studenti imaju veće povjerenje i veću sigurnost u javne univerzitete i u kadrove koji na njima rade.
"Kroz cijelu godinu predstavljamo programe budućim studentima. Nastojimo da imamo aktuelne programe i pratimo svjetske trendove gdje jačamo naše laboratorije pa se studenti mogu uključiti u istraživanja. Bitna stvar za studente u ovoj krizi je i to što je na našim fakultetima školovanje gotovo besplatno", ocijenio je Grujić.
