Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu. Tog dana ljudi su Isusa Hrista mučili, ponižavali i raspeli ga na krst na kojem je okončao ovozemaljski život.
U noći između Velikog četvrtka i Velikog petka, Hrista su mučili i bičevali. Pontije Pilat je predao Isusa Jevrejima, rekavši da ne može da ga osudi, jer nije utvrdio nikakvu Isusovu krivicu, nego, naprotiv, da je taj čovjek nevin.
Judejci su shvatili da mogu samo da muče Isusa, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.
Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.
Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika.
Svetina, koju su nahuškali fariseji, tražila je Varavu. Pilat je pitao šta da uradi s Isusom, a svetina je urlala: "Raspni ga, raspni ga".
Hristu su stavili trnov vijenac na glavu, a na pleća navalili teški krst i poveli putem koji i danas, više od 2.000 godina kasnije, nosi ime Ulica bola.
Ljudi su pljuvali Hrista i dobacivali mu pogrdne riječi.
Našao se tu i jedan dobar čovjek, Simon iz Kirineje, koji se sažalio i pomogao Isusu da nosi krst stradanja.
Na brdu Golgota su postavili tri krsta, na koja su razapeli Hrista i dvojicu razbojnika. Hristov krst je bio u sredini.
Isus je i poslije svih pretrpljenih muka i poniženja molio svog Oca nebeskog da oprosti ljudima, jer ne znaju šta rade.
Kad je, oko tri sata popodne, svoj duh predao Bogu Ocu, sva priroda, Božija tvorevina, pobunila se protiv nepravde i zločina - pomračilo se Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla.
Zavjesa u hramu se rascijepila odozgo do dole, a kamenje se raspadalo uz strašan prasak i stijene su pucale.
Tako su se obistinile Hristove riječi da će i mrtvo kamenje svjedočiti živog Boga. Kapetan koji je stražario kod krsta rekao je da je taj Čovjek zaista bio pravednik, a okupljeni narod obuzeo je neizrecivi užas.
Pored Krsta je ostala Bogorodica sa apostolom Jovanom, Marijom Magdalenom i još nekim ženama.
Josif iz Arimateje je od Pilata izmolio da sa krsta skine Hristovo tijelo i sahrani ga.
Pilat je, zato što je sutradan subota, kada se ništa ne radi, a da tijelo ne bi stajalo na krstu tri dana, dozvolio da Ga skinu sa krsta.
Hristovo tijelo su obavili platnom i odnijeli u novu grobnicu, koju je Josif bio pripremio za sebe.
Grob je bio uklesan u stijeni. Kad su položili Hristovo tijelo, na ulaz su navalili ogroman kamen, a Rimljani su postavili straže unaokolo, plašeći se da hrišćani ne uzmu tijelo.
OBIČAJI
Na Veliki petak se ništa ne radi, a vjernici bi trebalo da svoje misli usmjere na strašno stradanje nevinog Hrista, koga su ljudi ponizili u na Golgori u Jerusalimu.
Toga dana se jedino farbaju jaja pomoću divljih jabuka, lukovine i koprive. Crvena boja u koju se farbaju jaja simbolizuje Hristovu krv. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života.
Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se, a najstrože je zabranjeno da se pije vino, jer simbolizuje nevino prolivenu Isusovu krv.
Od Velikog četvrtka do Uskrsa, koji je uvijek u nedjelju, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, te se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Vjernici na veliki petak strogo poste, a neki tog dana uopšte ne jedu.
Domaćice kuvaju povrće, najčešće mladu koprivu.
EVO KAKO SE FARBAJU JAJA
Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, pa u sud sa vodom u kojem će kuvati i farbati jaja dodaje malo osvećene vodice - vaskršnje ili bogojavljenske.
Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a djeca obigravaju oko majke i broje sveže ofarbana jaja.
Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do sljedećeg Vaskrsa i naziva "čuvarkuća".
Prije farbanja jaja se mogu šarati, tako što se rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje nanosi topljeni vosak.
Prvo se pero zagreje na plamenu svijeće, pa se vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta.
Pošto vosak ne prima boju, kasnije, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše XV i VV (Hristos vaskrse i vaistinu Vaskrse), crtaju se krstići, cvjetići i druge figure.
Umjesto šaranja, često se lijepe i naljepnice od papira ili plastike.
Simbolika farbanja jaja obavlja se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica (to je djevojka koja je sa Bogorodicom neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propovijeda Jevanđelje, i posjetila cara Tiberija.
Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga riječima: "Hristos vaskrse".
