Nakon najava da bi Evropska unija mogla da promijeni legislativu o kontroli kvaliteta vode raspitali smo se kakvo je stanje kod nas i da li će se eventualni novi propisi odraziti i na BiH.
Evropska unija planira da obnovi pravila o kontroli kvaliteta vode, zbog mogućih novih opasnosti po zdravlje i radi smanjenja količine plastičnog otpada, podstičući građane da se odreknu korišćenja flaširane vode.
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Čedomir Crnogorac za Mondo ističe da navedeno predstavlja nove zahvate Evropske unije za što većim sticanjem profita.
"Radi se o već unaprijed pripremljenom planu koji ima za cilj nametanje pravila igre. Nakon toga slijedi kupovina njihove ambalaže i prihvatanja standarda EU. Tragično je i to što moramo uvoziti vodu u ogromnim količinama kao da smo Saudijska Arabija, a bogati smo pitkom vodom. Mislim da je u pitanju jedan veliki finansijski interes", rekao nam je Crnogorac.
Profesor upozorava da se u Evropi osim promjene pravilnika o kvalitetu vode radi i na drugom - pogubnijem projektu.
"Voda više neće biti pravo, nego potreba što znači da će se morati plaćati tj. kupovati. To je mnogo ozbiljnije pitanje, a mi nemamo nikakvu strategiju da se odbranimo", kaže on.
Banjalučani u smeće bace dva miliona maraka!?
Kada se radi o biološkom sastavu flaširanih voda koje se uvoze naš sagovornik tvrdi da je njihov kvalitet upitan za razliku od voda iz naših vodovoda i izvorišta.
"Uvoze se lošije vode po svom kvalitetu - prema karakteristikama ph-vrijednosti, tvrdoće, a i određeni metali često su prisutni", tvrdi Crnogorac.
On upozorava da vode u plastičnoj ambalaži mijenjaju svoja svojstva ako su izložene temperaturi iznad 25 stepeni.
"Zbog toga treba biti posebno oprezan jer mogu postati opasne za potrošače pošto se tada mijenja njihov mikrobiološki sastav i nakon toga nisu za upotrebu", kaže Crnogorac.
Sagovornik Mondo portala kaže da poslije Norveške, Švajcarske, Austrije i Francuske nema zemlje koja ima kvalitetnije vode od Bosne i Hercegovine.
"Međutim činjenica je da mi naše izvorske vode i gornje tokove ne koristimo pa čak ih i zloupotrebljavamo. Na primjer, voda iz vodovoda se pakuje i deklariše kao da je izvorska. Nedostaju strožije kontrole, analize, kao i informacije građanima šta mogu i u kojoj mjeri konzumirati", rekao je Crnogorac i istakao da je pri resornim ministarstvima potrebno osnovati koordinacionalno tijelo koje bi se bavilo navedenom problematikom.
Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu kaže da je BiH jedna od rijetkih zemalja bogata vodom u kojoj izvorišta nisu zagađena u tolikoj mjeri, za razliku od nekih drugih država koje pored tog imaju i problem sa nestašicom "plavog zlata".
"Iako smo bogati pitkom vodom, velike količine se uvoze. Zbog nerazvijene svijesti građana lakše je kupiti flaširanu nego uzeti staklenu i nositi svoju vodu ili bilo koji napitak. Na taj način bili bismo sigurniji šta pijemo za razliku od plastične ambalaže koja može biti toksična za tečnost", rekla nam je Miljevićeva.
Može li se zaraditi od reciklaže?
Ona sumnja da će se nova pravila EU o kvalitetu vode odraziti i na nas.
"To je nešto što još trebamo da vidimo. Naše zakonodavstvo pomalo se pokušava prilagoditi evropskom i najveći problem je neusklađenost zakona i regulativa BiH koje se tiču upravljanjem otpada. To je prva prepreka, kao i što se slabo radi na edukaciji stanovništva na podsticanju razdvajanja, što manje i ponovne upotrebe otpada", pojasnila je Miljevićeva.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 miliona litara vode u vrijednosti od 133,07 miliona KM. Isti podaci pokazuju da je izvoz vode domaćih proizvođača iznosio 45,8 miliona KM. Samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača BiH uvezeno je u vrijednosti od 20 miliona KM, što je za skoro pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode.
Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz susjedne Hrvatske, i to 19,6 miliona litara u vrijednosti od 9,1 milion KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu. Pored Hrvatske, BiH je tokom godine najviše uvozila vodu iz Srbije i Slovenije.
EU protjeruje flaširanu vodu?!
Procjene stručnjaka govore da će do 2050. godine globalna potražnja za pitkom vodom porasti više od 40 odsto, dok će se za desetak godina u svijetu biti prava borba zbog nedostatka pitke vode. Da li će BiH svoju prednost iskoristiti ostaje da se vidi.
Voda u plastičnoj ambalaži
10.2%
(5)
Voda u staklenoj ambalaži
10.2%
(5)
Voda iz česme
79.59%
(39)
Šta je vaš izbor?
