Dabrovi pustose drvece i imovinu nadomak Banjaluke.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Dabrovi pustoše drveće i imovinu nadomak Banjaluke

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Ovi glodari su se pojavili unazad dvije-tri godine i naglo se razmnožili, pa mještani Krupe na Vrbasu da sumnjaju da ih je neko namjerno ostavio u tom kraju...

Dabar Izvor: Getty Images, Troy Harrison

Mještani Krupe na Vrbasu kod Banjaluke već nekoliko godina imaju veliki problem sa dabrovima koji im konstantno uništavaju imovinu i ruše drveće.

Kako su mještani rekli za "Nezavisne novine", ovi glodari su se pojavili unazad dvije-tri godine i razmnožili se, tako da sumnjaju da ih je neko namjerno ostavio u ovom kraju.

Dragan Grbić, mještanin Krupe na Vrbasu, istakao je da su na imanju ove porodice dosad sasjekli više od 20 velikih stabala.

Možda će vas zanimati

"To su stabla deblja više od 40 centimetara, a oni takvo drvo sruše za noć. Mi stvarno ne znamo kome da se obratimo, samo nas šalju sa jednog na drugo mjesto", rekao je Grbić.

Dodao je da su zvali lovačko udruženje, gradske institucije te čak i Udruženja za zaštitu životinja.

"Niko nas ozbiljno ne shvata. Mi samo želimo da nam neko nadoknadi štetu i premjesti dabrove na drugo mjesto", kazao je Grbić.

Dodao je da i njegove komšije imaju probleme sa dabrovima, koji se sele sa jedne na drugu stranu i uništavaju i njihovu imovinu.

"Neke porodice žive od prerade i prodaje drveta i zbog ovih dabrova dešava se da ostaju bez zarade", pojasnio je Grbić.

Stariji mještani koji žive u Krupi na Vrbasu pričaju da dabrovi nisu uopšte bili naseljeni u ovom kraju do prije dvije-tri godine.

"Živim ovdje već 65 godina u porodičnoj kući. Nikad nisam imao nikakve probleme sa životinjama dok se nisu pojavili dabrovi, sad prave štetu konstantno i mi ne znamo više šta da radimo", istakao je jedan mještanin.

U Lovačkom udruženju "Zmijanje" rekli su da je dabar trajno zaštićena vrsta Zakonom o lovstvu i kao takva je pod zaštitom države.

"Mi samo pratimo brojno stanje i evidentiramo prisustvo te vrste i štetu koja se dešava. Dabar je skoro iščezao prije nekoliko godina, ali sad je očigledno da ih je sve više", kazali su u "Zmijanju".

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da štetu koju pričini dabar na imovini, RS plaća u punom iznosu procijenjene štete, što je u skladu sa Zakonom o lovstvu, u kojem je propisano da je "štetu koju učini divljač za koju je propisana stalna zabrana lova dužan da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu".

"Lice kome je pričinjena šteta, ako želi ostvariti naknadu, dužno je sačuvati tragove i najdalje u roku od tri dana od dana pričinjene štete podnijeti zahtjev Odjeljenju za privredu lokalne zajednice na području na kojem je pričinjena šteta. Organ lokalne zajednice imenuje komisiju za utvrđivanje uzroka nastale štete i procjenu vrijednosti, koja izlazi na lice mjesta i sačinjava zapisnik", pojasnili su u ovom ministarstvu.

Prema njihovim riječima, po zaključivanju sporazuma o naknadi štete organ lokalne zajednice dostavlja sporazum Ministarstvu koje donosi rješenje o isplati predmetne štete od dabra.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE

loader