Svjetski dan zaštite prirodne sredine obilježava se svake godine 5. juna, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija u Štokholmu (Švedska, 1972.) posvećene prirodnoj sredini, na kojoj je usvojen Program zaštite prirodne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP).
Obilježavanjem Dana zaštite prirodne sredine širom Planete, Program Ujedinjenih nacija za prirodnu sredinu nastoji istaknuti glavne ekološke probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja naše životne sredine, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Posljednje decenije svi osjećamo posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća...) i uticaja na prirodu. Odgovornost za njih nose svi, od vlada, preko industrije, do građana, navode iz INZ.
Ove, 2020. godine, Svjetski dan zaštite prirodne sredine posvećen je biodiverzitetu - bioraznolikosti života na Zemlji, koji uključuje osam miliona biljnih i životinjskih vrsta na planeti, ekosisteme koji ih naseljavaju i genetsku raznolikost među njima. To je složena i međusobno korisna mreža u kojem svaki član igra važnu ulogu.
Činjenice
Biodiverzitet osigurava čist vazduh i vodu, zdravu hranu, izvore lijekova i njihovu naučnu primjenu, prirodnu otpornost na bolesti i na ublažavanje klimatskih promjena. Mijenjanje ili uklanjanje jednog elementa ove mreže utiče na cijeli životni sistem i može dovesti do negativnih posljedica. Bez prirode život na zemlji ne bi bio moguć.
Ljudske aktivnosti su značajno promijenile tri četvrtine kopnene površine i dvije trećine površine okeana. Od 2010. do 2015. godine više od 32 miliona hektara šume je nestalo, a taj proces se nastavlja. U posljednjih 150 godina površina koralnih grebena je smanjena za polovinu.
Ledeni pokrivač se topi zapanjujućom brzinom dok kiselost okeana raste. Životinjske vrste sada nestaju desetinama i stotinama puta brže nego u proteklih 10 miliona godina, a u narednih 10 godina jedna od četiri poznate vrste možda će biti izbrisana sa planete.
U INZ-u podcrtavaju da priroda spriječava i reaguje na neke od najvećih izazova s kojima su ljudi danas suočeni tako što pročišćava zrak koji udišemo, čisti vodu koju pijemo i stvara raznovrsnu hranu koja nam je potrebna da bismo ostali zdravi i odupirali se bolestima.
Omogućava medicinskim istraživačima da razumiju ljudsku fiziologiju i obezbjeđuje materije za razvoj lijekova. Pomaže pri ublažavanju uticaja klimatskih promjena apsorpcijom ugljika - smanjuje zagađenje vazduha i pomaže pri rashlađivanju gradova.
Ljudsko djelovanje je smanjilo biodiverzitet i modifikovalo strukturu populacije divljih životinja neviđenom brzinom. U posljednjih 50 godina ljudska populacija se udvostručila, globalna ekonomija se gotovo udvostručila, a globalna trgovina se povećala za približno deset puta.
Danas bi bilo potrebno 1,6 teritorije Zemlje da se ispune zahtjevi koje ljudi postavljaju prirodi svake godine dok je više vrsta u opasnosti od izumiranja nego ikad prije.
Gubitak biodiverziteta i COVID-19
Pojavom COVID-19 jasno se pokazalo da, kad uništimo biodiverzitet, uništavamo sistem koji podržava ljudski život. Narušavanje osjetljive prirodne ravnoteže direktno ugrožavamo opstanak divljih životinja, smanjujemo genetsku raznolikost unutar životinjske populacije, dovodimo do klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih nepogoda i stvaramo idealne uslove za širenje virusa među životinjskom i ljudskom populacijom.
Priroda nam šalje poruku. Vrijeme je da se preispita naš odnos s prirodom i da se priroda postavi u središte našeg odlučivanja, kažu stručnjaci INZ-a.
Pojava COVID-19 ukazala je na činjenicu da kada uništavamo biodiverzitet, uništavamo sistem koji podržava ljudski život. Što je ekosistem bioraznovrsniji, teže je da se jedan patogen brzo širi ili dominira. Ako dođe do gubitka biodiverziteta onda se pruža mogućnost da patogeni lakše prelaze između životinja i ljudi.
Intenzivno krčenje šuma, uništavanje staništa divljih životinja, intenziviranje poljoprivrede su samo neke od ljudskih aktivnosti koje su ubrzale klimatske promjene i narušile osjetljivu ravnotežu. Narušili smo sistem koji bi nas prirodno zaštitio. Stvorili smo uslove koji omogućavaju brzo širenje određenih patogena, uključujući i širenje koronavirusa.
Oko 75 posto svih zaraznih bolesti kod ljudi su zoonoze – bolesti koje životinje prenose na ljude. Jedan od glavnih uzroka pojave zoonoza su ljudske aktivnosti. Kako se broj stanovnika na planeti zemlji približava deset milijardi, moramo bolje razumjeti mrežu života u kojem živimo i uvažiti da ona funkcioniše kao cijeli sistem.
Hrana koju jedemo, vazduh koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta pogodna za život - sve nam to dolazi iz prirode. Priroda nam u ovim trenucima poručuje da smo na rubu propasti. Ovog svjetskog dan zaštite prirodne sredine, vrijeme je za prirodu, poručuju iz Instituta Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.