Haški tribunal neće prebacivati nijedan započeti predmet ratnih zločina ni BiH, niti bilo kojoj drugoj državi regiona, i oni će biti završeni u Hagu
Portparol suda u Hagu Nerma Jelačić je izjavila da se u sudu trenutno nalazi 36 predmeta u raznim fazama i do kraja će biti završeni u Hagu. Da li će i preostaloj dvojici haških bjegunaca, generalu Ratku Mladiću i bivšem predsjedniku Republike Srpske Krajine Goranu Hadžiću, biti suđeno u Haškom tribunalu, Jelačićeva kaže da to zavisi od toga da li će oni biti uhapšeni do juna naredne godine.
"Prema Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a, kraj mandata Haškog suda je kraj 2014. godine. Ukoliko do juna naredne godine budu uhapšeni Mladić i Hadžić, sudiće im Tribunal, a ako budu uhapšeni poslije tog roka, sudiće im rezidualni mehanizam, koji će biti osnovan već naredne godine", rekla je Jelačićeva za "Nezavisne novine".
Rezidualni mehanizam je međunarodno tijelo koje će završiti preostale poslove Haškog tribunala, a baviće se i zaostavštinom Tribunala, poput čuvanja arhivske građe i slično.
Ona je podsjetila da je Sud u prošlosti prebacivao predmete BiH. Prema njenim riječima, jedna grupa predmeta su slučajevi gdje je optužnica podignuta i potvrđena, a ljudi uhapšeni i sprovedeni u Hag, a druga grupa su predmeti koji su istražni i u kojima nije došlo do podizanja optužnica, najčešće iz razloga što Tribunal nije imao kapaciteta da procesuira sve te slučajeve.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kaže da je Haški tribunal ranije prebacivao predmete u BiH, ali da mu nije poznato da li će Tribunal i u budućnosti slati takve predmete u BiH.
Mersiha Čaušević-Podžić, šef Odjeljenja za odnose sa javnošću OEBS-a, koji je vršio monitoring sudskih procesa u BiH prepuštenih od strane Haškog tribunala, kaže da je OEBS mišljenja da je domaći pravosudni sistem sposoban da procesuira te komplikovane predmete, iako, kako navodi, postoje još mnogi problemi. Ona je dodala da je u izvještajima koje OEBS redovno objavljuje identifikovano desetak problematičnih područja, za koje se tvrdi da su sistemske prirode.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da je bh pravosuđe pristrasno i da ne želi da procesuira zločine nad srpskim narodom tokom proteklog rata u istoj mjeri u kojoj procesuira zločine nad Bošnjacima.
Počinje suđenje Župljaninovim jatacima
Suđenje za šestoro optuženih za skrivanje haškog optuženika Stojana Župljanina počinje danas pred Odjeljenjem za ratne zločine u Beogradu.
Glavni pretres subotičkom profesoru ekonomije Koviljku Lovreu (56) i za još petoro optuženih, među kojima je i jedna žena, zbog optužbi da su pomagali počiniocu krivičnog djela, počeće u 9.30 časova u sudnici broj 4 u zgradi Specijalnog suda, u Ustaničkoj 29, a predviđeno je da traje do 13. aprila.
Optužnica je podignuta i protiv Mlađena Marjanovića (57), Vinke Marjanović (55), Slobodana Koprivice (64), Milorada Koprivice (57) i Nikole Tepića (59).
Optužnica Tužilaštva za ratne zločine Srbije iz 14. decembra 2010. godine tereti šest lica da su od maja 2002. do 11. juna 2008. godine na području Novog Sada, Bačkog Petrovca, Subotice, Pančeva, i Beograda pomagali u skrivanju Župljaninu, koga je Haški tribunal optužio za zločine protiv čovječnosti.
Njima se stavlja na teret da su neposredno, ili preko drugih lica, skrivali Župljanina i pružali mu utočište u svojim kućama, stanovima i vikendicama, ili mu na drugi način pomagali da ga državni i drugi organi gonjenja ne otkriju i ne uhapse.
Optuženi su lično podržavali Župljanina, pružali mu finansijsku pomoć, doturali odjeću i druge potrebne predmete, pomagali mu u pribavljanju lažnih isprava o identitetu na ime Branislava Vukadina, održavali sa njim vezu, obavještavali ga o preduzetim mjerama i radnjama organa gonjenja, organizovali tajne susrete, proslave i večere sa starim prijateljima.
Optužena lica su Župljaninu omogućavala usmenu i pismenu komunikaciju putem pisama i pisanih poruka.
Optužnicom je definisano kretanje i skrivanje Stojana Župljanina na teritoriji Vojvodine, a u toku je pretkrivični postupak protiv 22 lica koja su mu pomagala u skrivanju na teritoriji centralne Srbije.
U optužnici se navodi da su sva optužena lica u svojim iskazima u prethodnom postupku priznala da su pomagala Župljaninu.
Sva optužena lica dobro su poznavala Župljanina prije rata u BiH, a Milorad i Slobodan Koprivica su mu bliski rođaci, a svi su osjećali obavezu da mu pomognu, ali to ih ne oslobađa odgovornosti.
Svi optuženi imali su saznanja o tome da je Stojan Župljanin počinilac krivičnih djela, krivičnih djela ratnih zločina i da je za njim raspisana potraga.
Optužena lica ne spadaju u krug bliskih rođaka koje Zakon oslobađa od odgovornosti za ovo krivično djelo.
Optuženi Koviljko Lovre, porijeklom iz BiH, po zanimanju je doktor ekonomskih nauka zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Mlađen Marjanović zvani "Cindap", porijeklom iz BiH, vlasnik je ugostiteljskog objekta u Magliću, Vinka Marjanović je po zanimanju viši referent i šef Mjesne kancelarije u Magliću, majka dvoje djece.
Slobodan Koprivica, porijeklom iz BiH, živi u Futogu, udovac je i otac jednog djeteta, po zanimanju nekvalifikovani radnik, zaposlen u Srednjoj poljoprivrednoj školi u Futogu.
Milorad Koprivica iz Futoga, po zanimanju je metalobrusač, oženjen, otac dvoje djece, a Nikola Tepić iz Pančeva, po zanimanju komercijalista, otac je četvoro djece i u njegovom stanu je uhapšen Župljanin, 11. juna 2008. godine.
(Srna/MONDO)
