Ispred zgrade Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održan se protest povodom nezvaničnih najava da bi Kristijan Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH u vezi sa izborom za Dom naroda Parlamenta Federacije.
Iako je najavljeni termin za završetak protesta bio u 21 čas par stotina građana i dalje se nalazi ispred zgrade OHR i "poručili su da će tu ostati cijelu noć".
Na protestu koji je početo u 19 časova okupilo se nekoliko hiljada građana koji su zatražili ostavku Kristijana Šmita i najavili da će protest nastaviti sutra, ali bez političara.
Takođe su zahtijevali da se o mogućnosti nametanja izmjena Izbornog zakona BiH zvanično oglase Ambasade SAD i Velike Britanije.
/pogledajte snimak iz vazduha/
Snimak protesta iz zraka.pic.twitter.com/RvqLKLkqPo
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA)July 25, 2022
Tokom skupa dio građana je pokušao spriječiti obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića.
Ipak, Džaferović je uspio da se obrati iako su se sve vrijeme čuli zvižduci određene grupe demonstranata koji su bili protiv govora političara.
Dodao je kako se želio obratiti kao predsjedavajući, a ne kao političar.
Trenutak kada se Džaferović želi obratiti građanima. Zahiragić se raspravlja. Nihad Aličković (Pokret AntyDayrton) raspoređuje.pic.twitter.com/WuwJ6nd9AY
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA)July 25, 2022
"Neka se čuje glas Bosne i Hercegovine. Pozivam visokog predstavnika da ne mjenja u ovom trenutku Ustav i Izborni zakon", poručio je Džaferović.
Nakon što se građanima obratio Džaferović skup su napustili Predrag Kojović (Naša stranka) i Denis Bećirović (SDP).
Kojović je poručio da je Džaferović zloupotrijebio skup. Za razliku od Kojovića, lider SBB-a Fahrudin Radončić ocijenio je kako je Džaferović kao predsjedavajući imao pravo da se obrati.
Skupu su prisustvovali i drugi lideri stranaka: Bakir Izetbegović (SDA), Nermin Nikšić (DSP) Fahrudin Radončić (SBB), Elmedin Konaković (Nip), Željko Komšić (FD) i brojni drugi političari. Većina ih je napustila skup nakon kraćeg boravka i defilea kroz masu.
Skup ispred OHR: Traže da se oglase dvije ambasade, najavljen nastavak protesta "bez političara" (FOTO/VIDEO)
Na protest su pozvale političke stranke koje smatraju da je najavljeno nametanje izmjena zakona "udovoljavanje zahtjevima HDZ-a". Na protest je pozvao i Dervo Sejdić, jedan od apelanata pred Evropskim sudom za ljudska prava u procesu koji je rezultirao presudom "Sejdi-Finci".
Zašto protestuju?
Stranke iz bošnjačkog političkog korpusa, kao i brojni intelektualci, političari i javni radnici smatraju da bi prijedlogom koji je najavljen bila nametnuta "veća diskriminacija stanovnika BiH u izbornom procesu u odnosu na trenutno stanje".
Na protest su pozvale stranke: SDA, SDPBiH, DF, NS, PDA, SBiH, NES, NiP i druge.
Važno je napomenuti da protivnici ovih izmjena zakona nisu suštinski protiv nametanja zakona od strane OHR-a i upotrebe tzv. "Bonskih ovlaštenja" visokog predstavnika, već su samo protiv nametanja ovih izmjena.
OHR niti Kristijan Šmit nisu zvanično predstavili izmjene zakona o kojima se priča već je njihov sadržaj "procurio" u medije, pa se debata o ovoj temi u FBiH vodi već danima.
Dio navodnog prijedloga o izboru u Dom naroda Parlamenta BiH glasi:
"Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda (ovo je stav na kojem insistiraju hrvatske stranke; prim.ur).
Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina".
OHR: Pravo građana na mirne demonstracije
Iz OHR je saopšteno da uvijek snažno zagovaraju pravo građana na mirne demonstracije.
"Pravo građana da protestuju i sloboda izražavanja su osnovna prava, sve dok se ona uživaju na miran način i u skladu sa zakonom", stoji u saopštenju OHR-a.
(Mondo)
