Lideri političkih stranaka u Federaciji BiH sastali su se danas u OHR-u sa Kristijanom Šmitom. Nakon sastanka rečeno je da Šmit neće nametnuti politički dio izmjena Izbornog zakona, ali da hoće tehnički.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je prvi izašao sa sastanka i saopštio da za sada neće biti nametanja problematičnih odluka o Izbornom zakonu (kojima su se protivili lideri političkih stranaka iz Sarajeva), ali da "Šmit ne odustaje od te opcije ukoliko procjeni da je potrebno".
"Zadovoljan sam činjenicom da ipak nećemo imati odluku visokog predstavnika. On se sad za sad bazira samo na transparentnosti izbornog procesa", rekao je Nikšić, prenio je Kliks.
Nakon njega je izašao i Elmedin Konaković ("Narod i pravda") koji je kazao da su svi prisutni zadovoljni onime što su čuli.
"Sad smo čuli od međunarodne zajednice da se mora pregovarati. Rekao je nekoliko puta i da razmišlja o cenzusu. Imali smo interesantna sastanak, na početku je Šmit vikao i lupao po stolu", rekao je Konaković.
Takođe navodi i kako je "stekao dojam da on (Šmit) mudro čeka da vidi da li ćemo se mi dogovoriti i onda ako se to ne desi da će nametnuti i politički dio".
Predrag Kojović ("Naša stranka") izjavio je da je pitao Šmita da kaže jasno i precizno koji su to politički prijedlozi izmjena bili na stolu, međutim nije htio odgovoriti.
Na sastanku nisu bili Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Dragan Čović, ali su umjesto njih došli Alma Čolo iz SDA, Dženan Đonlagić iz DF-a i savjetnica Dragana Čovića.
Šta će nametnuti Šmit?
Kristijan Šmit će danas nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, koje se tiču integriteta izbornog procesa, dok će ostale mjere koje je namjeravao proglasiti korištenjem Bonskih ovlaštenja, ostati na čekanju potvrđeno je za N1 iz više diplomatskih izvora.
On je navodno danas saopštio liderima stranaka kako im daje rok od šest sedmica da se usaglase o izmjenama Ustava Federacije BiH, a u protivnom on će djelovati i nametnuti mjere kako je predviđeno u nacrtu odluka.
Dio nacrta koji je izazvao najviše reakcija u javnosti predviđa da samo kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH bira delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Za N1 je potvrđeno kako su ključne zemlje Savjeta za implementaciju mira i OHR uzeli u obzir negodovanje građana izraženo na protestima u Sarajevu, argumentaciju dijela nevladinih organizacija, kao i protivljenje političkih stranaka zbog najave odluka koje je namjeravao proglasiti Šmit, pa je stoga odlučeno da se donošenje paketa mjera koje se tiču Ustava Federacije BiH prolongira, a da se u međuvremenu političarima dopusti da u roku od šest sedmica probaju doći do rješenja i tako izbjegnu nametanje odluka.
Stranke iz bošnjačkog političkog korpusa, kao i brojni intelektualci, političari i javni radnici protivili su se najavljenom nametanju.
(Mondo)
