Član ratnog Predsjedništva takozvane RBiH Ejup Ganić saslušan je danas u Tužilaštvu BiH zbog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
"U Tužilaštvu BiH razgovarao sam o tome kako se branila BiH 2. i 3. maja 1992. godine", rekao je Ganić novinarima i odbio da otkrije razlog i karakter tog pojavljivanja.
On nije želio da daje bilo kakve komentare u vezi sa predmetom "Doborovoljačka ulica".
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić nije želio da novinarima saopšti nikave podatke o toku istrage u ovom predmetu, ali kako Srna nezvanično saznaje, istraga je pri kraju, a provodi je strani tužilac Džod Roman.
Šef Odjeljenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Vesna Budimir nedavno je predsjedniku Saveza logoraša Republike Srpske Branislavu Dukiću potvrdila da su intenzivirane aktivnosti Tužilaštva BiH na procesuiranju ratnih zločina nad Srbima tokom rata u BiH.
MUP Republike Srpske još 27. aprila 2005. godine podnio je Izvještaj, odnosno krivičnu prijavu protiv 15 lica, za koje postoje osnovi sumnje da su 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu učinili po jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina.
U Dobrovoljačkoj ulici ubijeno je 42, ranjeno 73 i zarobljeno 215 pripadnika JNA, koji su psihički i fizički zlostavljani protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, odredbama zakona, Ženevskih konvencija i dopunskih protokola.
Od tog broja, 2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu je, prilikom napada jedinica Teritorijalne odbrane RBiH, ubijeno 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica na službi u JNA, od čega je Srba bilo 32, šest Hrvata i četiri muslimana-Bošnjaka.
Osim napada 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici, u Sarajevu 2. maja te godine izvršeni napadi na Dom JNA, sanitetska vozila JNA sa jasnim obilježjima crvenog krsta, vozila za prevoz hrane i na Vojnu bolnicu.
Republika Srbija je raspisala potjernicu za 19 državljana BiH osumnjičenih za zločin u Dobrovoljačkoj ulici.
Među licima sa potjernice nalazi se i Ejup Ganić, koji je 1. marta prošle godine bio uhapšen na aerodromu Hitrou u Londonu, ali je pušten uz kauciju, nakon čega je oslobođen odlukom Vestminsterskog suda.
Srbija je raspisala potjernicu i za Stjepanom Kljujićem, Mustafom Hajrulahovićem Talijanom, Zaimom Backovićem, Hasanom Efendić, generalom Jovanom Divjakom i drugim.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja 1992. godine.
Rješenjem o provođenju istrage, Ganiću se stavljaju na teret tri krivična djela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
(Srna)
