Dan državnosti BiH neradni je dan u Federaciji BiH, dok ga političari Republike Srpske ocjenjuju neustavnim.
Svečanim prijemom u Predsjedništvu BiH, čiji su domaćini bili predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u četvrtak naveče obilježen je 25. novembar.
Prijem je otvoren intoniranjem himne te govorima članova Predsjedništva BiH Komšića i Izetbegovića. Komšić je podsjetio na važnost ovog datuma kao i na činjenicu da samo jedan dio BiH proslavlja ovaj datum. U povodu obilježavanja 25. novembra u Sarajevu je upriličena i svečana akademija.
Ovaj praznik proslavlja se u samo jednom njenom entitetu, Federaciji BiH, dok je u drugom bosanskohercegovačkom entitietu Republici Srpskoj, ovaj dan, kao i svaki drugi radni ili neradni dan i ne obilježava se kao praznik.
Predsjednik RS Milorad Dodik uputio je prije neki dan otvoreno pismo svim ambasadorima u BiH u kojem upozorava da se najavama obilježavanja 25. novembra kao takozvanog "dana državnosti BiH" i pokušajima nametanja obilježavanja ovog dana i na nivou zajedničkih institucija očigledno krše važeći propisi i ignoriše Ustav BiH koji je dio međunarodnog ugovora.
Obilježavanje 25. novembra kao "dana državnosti", te pokušaj nametanja da se ovaj dan slavi i na nivou zajedničkih institucija apsolutno je kršenje i ignorisanje Ustava BiH, saglasni su zvaničnici i predstavnici najjačih političkih partija u Republici Srpskoj.
Predsjednik Narodne skupštine Srpske Igor Radojičić ističe da sazivanje prijema u Predsjedništvu BiH povodom 25. novembra nema ustavno i zakonsko utemeljenje.
"Narodna skupština Srpske usvojila je Zakon o praznicima i niko ne spori pravo Federaciji BiH da utvrdi praznike onako kako smatra njihov parlament. Na nivou BiH nema dogovora i, prema tome, sve ono što se dešava na tom nivou, a odnosi se za praznike, izlazi iz okvira zakona", rekao je Radojičić Srni.
On je naglasio da takvo ponašanje šteti ustavno-pravnom poretku i razumijevanju u BiH i podsjetio da svaki entitet reguliše praznike svojim zakonima.
Na dan-25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH) na kojem je izražena odlučnost samog naroda da BiH bude "zbratimljena zajednica" u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Srba, muslimana i Hrvata. To je bio početak.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći u ranim jutarnjim satima. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa.
Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom izBijeljine, kao predsjednikom.
(MONDO)
