Sukob Milorada Dodika i Kristijana Šmita odavno je prerastao granice BiH, od spora o legitimitetu visokog predstavnika postao je dio šire igre moći između Zapada, Rusije i nove američke administracije Donalda Trampa.
Kako Šmit danas podnosi izvještaj Ujedinjenim nacijama, a Dodik čeka presudu Ustavnog suda BiH, čini se da obojica ulaze u završnu fazu svog sukoba, koji bi, paradoksalno, mogao završiti tiho, dogovorom iza kulisa.
Sukob počinje u zakonodavstvu
Narodna skupština RS je u junu 2023. godine usvojila zakone kojima je odlučila da se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji entiteta. Šmit je odgovorio poništavanjem tih zakona i uvođenjem krivične odredbe kojom je “nepoštovanje odluka visokog predstavnika” postalo krivično djelo. Dodik je, međutim, potpisao osporene zakone i objavio ih u Službenom glasniku RS, otvoreno prkoseći OHR-u.
Sud BiH je Dodika proglasio krivim, a CIK mu je oduzeo mandat i zabranio političko djelovanje na šest godina. Ipak, Dodik je zadržao čelnu poziciju u SNSD-u i započeo pravnu borbu. Odluka Ustavnog suda BiH o njegovim apelacijama zakazana je za 4. novembar 2025., što bi moglo promijeniti političku sliku zemlje.
Promjena američke politike
S dolaskom Donalda Trampa, američki odnos prema BiH i OHR-u se mijenja. Tramp ne podržava Šmita, ne zbog Dodika, već zato što ga vidi kao simbol evropske birokratije postavljene od strane administracije Džoa Bajdena i Angele Merkel. Trampova administracija želi novi globalni poredak i drugačije odnose s Rusijom, što uključuje i preispitivanje uloge OHR-a.
Ukidanje sankcija
U ovom mjesecu, zapažen je iznenađujući obrt situacije: SAD su preko Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) ukinule sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, bliskim saradnicima i povezanim firmama. To je jasan signal da su kanali komunikacije između Dodika i nove američke administracije uspostavljeni, najvjerovatnije kroz lobističke strukture u Vašingtonu.
Mnogi analitičari vjeruju da je Dodik pristao na kompromis, moguće povlačenje iz aktivne funkcije u zamjenu za politički mir i podršku za “tiho povlačenje” Kristijana Šmita.
Mogući scenario
Šmitov izvještaj UN-u mogao bi odlučiti o njegovoj budućnosti. Tri su scenarija: ostanak s manjim ovlašćenjima, kompromisni odlazak, ili čak ukidanje funkcije visokog predstavnika. Paralelno, Dodik čeka ishod pred Ustavnim sudom i moguće povratak u punu političku igru.
Paralelno, CIK BiH je zakazao prijevremene izbore za predsjednika RS za 23. novembar 2025., što dodatno komplikuje političku dinamiku. Njihova stvarna svrha i efekti zavise od odluka Ustavnog suda i mogućeg dogovora između ključnih aktera.
Sve ukazuje da se sukob koji je godinama potresao BiH polako približava kraju, ne sudskim presudama ni sankcijama, već političkim dogovorom koji bi mogao promijeniti strukturu moći u zemlji.
Dodikov "posljednji adut"
Odluka Ustavnog suda BiH 4. novembra 2025. godine mogla bi biti Dodikov “as iz rukava”. Ako Sud prihvati njegovu apelaciju i poništi presudu Suda BiH, Dodik bi se formalno rehabilitovao, što bi bio snažan politički signal i domaći i međunarodni.
Dogovor iza kulisa?
Sve dostupne činjenice ukazuju na prelaznu fazu: Dodik je, uprkos presudi i sankcijama, uspio politički preživjeti i ponovo se međunarodno pozicionirati. Šmit je, s druge strane, postao simbol institucionalnog zastoja u BiH i sve češće meta kritika. Nije nerealno pretpostaviti da se u pozadini vodi neformalni dogovor o “duplom odlasku”: Šmit bi napustio funkciju visokog predstavnika, dok bi Dodik formalno ostao bez mandata predsjednika RS, ali bi i dalje zadržao kontrolu kroz SNSD i svoju političku infrastrukturu. Time bi svi akteri dobili "izlaznu strategiju" bez otvorenog poraza.
