Pucnjave, tuče, razbojništva, teške krađe postale su gotovo svakodnevna pojava u Sarajevu i razlog zbog kojeg se građani sve manje osjećaju sigurnim.
Matematički gledano, u prosjeku svaka tri dana od početka godine registrovana je pucnjava na ulici ili aktiviranje eksplozivne naprave, prenosi "Slobodna Evropa".
Ipak, u policiji ne smatraju da je stanje izmaklo kontroli. Naprotiv, bezbjednosna situcija jeste narušena, ali je Sarajevo i dalje jedan od najsigurnih gradova na Balkanu - kaže portparol MUP-a Sarajevskog kantona Irfan Nefić.
"Mi, na osnovu činjenica, možemo reći da je u toku proteklih 100 dana u Sarajevu evidentirano 17 krivičnih djela u kojima je upotrijebljeno oružje. Rasvijetljeno je 15 slučajeva", navodi Nefić.
Razbojništva se događaju najčešće na ulicama, ali nisu rijetka pojava i u kladionicama, trgovinama, apotekama, benzinskim pumpama i bankama.
Statistika kaže da su počinioci uglavnom mlade osobe. Značajan je broj i novoprijavljenih počinilaca krivičnih djela, gdje su počinioci mlađi od 30 godina, kod kojih je pronađeno oružje za koje ne postoji odobrenje nadležnih organa.
"S tim u vezi mogu reći da je u 2011. godini za osobe kod kojih je pronađeno oružje, za koje nemaju odobrenje nadležnog organa, za njih 119 upućen službeni izvještaj o počinjenju krivičnog djela, a za to krivično djelo predviđena je kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora’’, kaže Nefić.
Jedna od poražavajućih činjenica jeste i to što počinioci ovih djela, nakon što budu ispitani, uglavnom završe na slobodi, jer Krivični zakon BiH samo u najtežim oblicima kriminalnih djela predviđa mjere dugotrajnog pritvora.
Ipak, postojeća zakonska regulativa ne bi smjela biti opravdanje za, kako kažu u MUP-u, "osjećaj ugrožene sigurnosti" koje imaju građani Sarajeva.
Iako je ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u nekoliko navrata govorio o dobroj sigurnosnoj situaciji, o ozbiljnim problemima koje postoje u fukcionisanju policije javnost je saznala tek nedavno, nakon što je Sindikat kantonalne policije javno pozvao ministra na ostavku.
U obrazloženju su navedeni poražavjući uslovi rada, stara oprema, nedostatak kadra, kolektivnog ugovora, ali i politizacija rada policije.
''Mi imamo formiranu Jedinicu za podršku, gdje je trebalo da se stanice rasterete i Skupština kantona je donijela tu odluku. Kupljena je oprema, ali ne dozvoljavaju da se primi određen broj ljudi da se formira jedinica i sad sve to pada na policijske stanice, a policijske stanice i uprave nemaju dovoljno policajaca. Ne možemo fizički izdržati. Policijska uprava Centar prošle sedmice za subotu morala je angažovati obezbjeđenje za 11 skupova i onda se postavlja pitanje zašto na ulici ima malo policajaca. Fizički ne možemo više izdržati'', naglašava Nedžib Džozo, predstavnik sindikata policije.
Damir Hadović iz Centra za bezbjednosne studije zaključuje da je prvi korak ka unapređenju ovakve situacije depolitizacija policije i konačno priznanje da je stanje daleko od idealnog.
''Policija mora mnogo savjesnije raditi svoj posao, odnosno mora se stati u kraj ovakvim pojavama i samim tim mora se mnogo više uvezati taj sigurnosni sistem, odnosno saradnja policije i sudstva'', kaže Hadović.
(Srna)
