Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev da se devetorici oslobođenih pripadnika VRS ponovo odredi pritvor jer za to "ne postoji zakonska osnova".
Ustavni sud BiH je u oktobru poništio pravosnažne presude za ratne zločine koje su im izrečene na osnovu Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine.
Ta poništenja uslijedila su jer je Evropski sud za ljudska prava ocijenio da se zakon iz 2003. godine ne bi smio primjenjivati retroaktivno, odnosno da je za ratne zločine počinjene u BiH trebalo da se sudi po zakonu bivše SFRJ iz 1974. godine jer je on bio na snazi kada su zločini i počinjeni. Taj zakon, inače, predviđa i blaže kazne za takva djela. Tako se na slobodi našlo petnaestak osuđenika kojima su kazne ukinute i svi oni sada čekaju nova suđenja na kojima će se određivati i nove kazne u skladu sa zakonom bivše SFRJ, piše Hina.
Po tom zakonu, na primjer, za zločine protiv čovječnosti sljeduju minimalne kazne od pet umjesto deset godina, koliko predviđa zakon BiH iz 2003. godine.
Tužilaštvo BiH je ocijenilo da ostanak na slobodi oslobođenih izaziva "veliku uznemirenost žrtava, a prijeti i opasnost od njihovog bjekstva".
Iz Suda BiH je, međutim, potvrđeno da je odbijen zahtjev da se pritvor odredi Petru Mitroviću, Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džiniću i Milenku Trifunoviću.
Svi oni bili su proglašeni krivim za genocid i osuđeni na kazne od 28 do 33 godine zatvora.
Na slobodi su ostala i trojica osuđenih na 14 do 29 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom u Jajcu.
Sud je u obrazloženju naveo da se pritvor može odrediti samo uz poštovanje načela zakonitosti, a ukidanjem pravosnažnih presuda prestala je da postoji i zakonska osnova za daljnje izdržavanje kazne.
"Zakon o krivičnom postupku BiH ne sadrži eksplicitne odredbe koje bi regulisale pitanje mogućnosti određivanja pritvora u situaciji kada je optuženom obustavljeno izvršenje kazne zatvora", ocijenio je sud i zaključio da je riječ "o pravnoj praznini" i da odluka u takvim slučajevima ne smije biti na štetu optuženog.
U sadašnjoj situaciji bi svako ograničenje slobode optuženima predstavljalo kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda, navedeno je iz Suda BiH.
(Tanjug)