U BiH je moguće počiniti teško krivično djelo, biti osuđen pravosnažnom presudom, a onda na izdržavanje zatvorske kazne čekati godinama.
U BiH se osuđenici za najteža krivična djela, kojima su izrečene kazne duže i od deset godina zatvora, ne šalju u pritvor, nego početak izdržavanja kazne čekaju na slobodi, piše "Dnevni avaz".
Ovaj list navodi da se na slobodi šetkaju osuđeni ratni zločinci, vođe organizovanog kriminala, makroi, utajivači poreza... a šta je razlog ovakvoj praksi sarajevski list je pokušao da utvrdi kod nadležnih.
Zamjenik ministra pravde Srđan Arnaut tvrdi da to pitanje nema veze s izgradnjom zatvora, nego da je tako riješeno - propisima.
Portparol ministarstva pravde Marina Bakić kaže da, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, ne postoji obaveza za određivanje pritvora kada su u pitanju kazne od 10 do 15 godina.
"U takvim slučajevima Sud BiH odlučuje da li će osuđenika pritvoriti ili ne", objašnjava Bakićeva.
To je potvrđeno i u Sudu BiH uz obrazloženje da sadašnji Zakon o krivičnom postupku ne predviđa mogućnost obaveznog određivanja pritvora zbog visine kazne.
"Ranijim zakonom ova mogućnost je postojala nakon što sud izrekne kaznu u trajanju od pet i više godina. Sada ako tužilac ne traži određivanje pritvora, onda ni sud nije obavezan da ga nakon izricanja pravosnažne presude odredi", navode u Sudu BiH.
Entoni Šeperić, portparol ministarstva pravde Federacije BiH, priznaje da su puni zatvori u većem entitetu, njih osam od čega je samo jedan zatvorenog tipa, onaj u Zenici.
Prema njegovim podacima, na čekanju za izdržavanje kazni u FBiH su 1.202 osobe. Kada se tome doda i broj osuđenika u Mostaru, bilo bi ih 1.500. Na izdržavanju kazni ih je 1.800.
Međutim, tvrdi Šeperić za Dnevni avaz, to nije razlog da se po uputnom aktu osuđenik, pogotovo ako se radi o teškim zločinima, ne smjesti u zatvor.
"On neće biti vraćen nazad, a da li će ga uputiti tamo, to je do suda. Što se tiče federalnog ministarstva pravde, do sada se nije dogodilo da je neko, ko je upućen po uputnom aktu iz suda, bio vraćen iz zeničkog zatvora, gdje se smještaju osuđenici za najteža krivična djela. Uvijek smo takve slučajeve primali", tvrdi Šeperić.
Glavni tužilac BiH Milorad Barašin smatra da bi agencije za primjenu zakona optuženima za teška krivična dela trebalo da odrede pritvor. Iz tužilaštva je upućen apel ministarstvima pravde da se osuđenici na visoke kazne zatvora odmah upućuju na izdržavanje.
Šeperić, međutim, smatra da bez izgradnje novih zatvora neće moći da se dugoročno riješi problem smeštaja osuđenika. On kaže da su pri kraju radovi na objektima u Orašju i Tuzli te da će početak gradnje državnog zatvora u Vojkovićima zavisiti od kredita Evropske razvojne banke.
"Vlada FBiH donijela je odluku o izgradnji zatvora zatvorenog tipa u Mostaru, ali moramo čekati da se tamo konstituira gradska vlast", kaže Šeperić.
(FoNet)
