Parastos i pomen nevinim žrtvama ustaškog zločina genocida u logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, održan je u Donjoj Gradini.
Parastos na najvećem grobnom polju "Hrastovi" služio je njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem, molitvu za žrtve fašističkog terora "Kališ" upitio je rabin Jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel, dok je molitvu za stradale Rome uputio predstavnik Romske zajednice i potpredsjednik Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković iz Beograda.
Parastosu je prethodilo polaganje cvijeća i vijenaca na spomen-ploču kraj Vječne vatre na grobnom polju "Topola", gdje su i prislužene svijeće za nevine žrtve jasenovačkog logora.
"Donja Gradina je jedan od simbola nacionalnih stradanja koji nas opominje da ne smiju nestati iz sjećanja svi oni koje su izgubili živote samo zato što su bili druge nacije ili druge vjere", poručio je predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković.
"Ovde, u Donjoj Gradini, na mestu strašnih zločina, dok odajemo poštu nevinim žrtvama nemamo pravo na zaborav", naglasio je Cvetković obraćajući se okupljenima u Donjoj Gradini na obilježavanju stradanja žrtvama ustaškog genocida jasenovačkog logora Donja Gradina.
Premijer Srbije je poručio da su zločini ne prihvatljivi civilizovanom društvu, razumu i moralu i da moraju biti osuđeni.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je da je Donja Gradina najveći podzemni grad srpskog, jevrejskog i romskog naroda, koji opominje sve buduće generacije.
"Istina je da su na ovom mjestu željeli iskorijeniti Srbe, Jevreje, Rome i likividirati antifašisti bilo koje vjere i nacije", naglasio je Radojičić u svom obraćanju na obilježavanju stradanja žrtava genocida jasenovačkog logora Donja Gradina.
On je podsjetio da su prostori Kozare, Krajine, cijele današnje RS i veći dio bivše Jugoslavije bili poprište ratova i stradanja, ali da Donja Gradina, ipak, ima poseban položaj u registru stratišta i stradališta.
Mirko Cvetković i premijer Republike Srpske Milorad Dodik razgovarali su u Banjaluci o iznalaženju načina da se ubuduće što dostojnije obilježava godišnjica stradanja žrtava jasenovačkog logora Donja Gradina i pokušaj proboja zatočenika.
Poslije tih razgovora, ministar vjera Srbije Bogoljub Šijaković je rekao da je sastanak dva premijera i njihovih delegacija bio veoma važan i da ima poseban značaj za RS i Srbiju što se održao na današnji dan.
Za postojanje Republike Srpske (RS) ima mnogo razloga, a jedan od najvećih je bivši kompleks jasenovačkog logora Donja Gradina i ono što se tamo dogodilo u Drugom svjetskom ratu, rekao je ministar vjera Srbije Bogoljub Šijaković.
"Ko god dovodi u pitanje tu činjenicu, ne samo da hoće da izvrši reviziju istorije i jednog međunarodnog ugovora koji leži u temelju RS, nego hoće i da obezvrijedi žrtve i da im uskrati njihovo posljednje pravo i neprikosnoveno pravo da budu svete žrtve", rekao je Šijaković novinarima u Banjaluci.
Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović rekao je da će se zajednički sa Vladom Srbije raditi na uredjenju spomen područja Donja Gradina.
Kasipović je kazao da je Vlada RS odobrila odredjena sredstva za uredjenje Donje Gradine, dodajući da će mješovita komisija iz RS i Srbije uskoro odabrati najbolja arhitektonska i ostala rješenja za to spomen područje.
Predstavnik Republike Srpske u Izraelu i predstavnik Svjetskog jevrejskog kongresa za zemlje bivše Jugoslavije Arie Livne poručio je da nema i ne smije biti oproštaja i razumijevanja za ustaški zločin počinjen u Drugom svjetskom ratu u logoru Jasenovac.
Livne je rekao da se žrtve Jasanovca sigurno ne bi složile s onima koji govore da treba oprostiti ustaški zločin počinjen u logoru Jasenovac.
"Nema i ne smije biti oproštaja i razumijevanja za zločin koji su nam učinili - ubili nam naše najmilije bez ikakvog razloga, samo zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti. Nećemo zaboraviti i nećemo oprostiti nikada", rekao je Livne u svom obraćanju na obilježavanju stradanja žrtava genocida jasenovačkog logora Donja Gradina.
Jasenovačaki logor je jedan od najvećih koncentracionih logora iz Drugog svjetskog rata na području Balkana, koji je uspostavila Nezavisna država Hrvatska polovinom 1941. godine. Prestao je da postoji tek završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine.
U logoru Jasenovac ustaše su na svirep način ubile više od pola miliona Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 120.000 antifašista, pripadnika ostalih naroda i narodnosti. Među žrtvama Jasenovca je i više od 22.000 djece, uglavnom srpske.
NDH je proglašena 10. aprila 1941. pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i fašističke Italije, a obuhvatala je Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i oblast Srem - prostor na kome je živjelo oko 6,3 miliona stanovnika, od kojih su više od trećine bili Srbi.
Jasenovačko gubilište, osnovano polovinom avgusta 1941. sastojalo se od pet velikih i tri manja logora i prostiralo na površini 210 kvadratnih kilometara.
Ovaj koncentracioni logor "dizajnirao" je, po uzoru na logore nacističke Njemačke, jedan od lidera ustaškog pokreta Vjekoslav Luburić zvani Maks, koji je bio i njegov prvi komandant.
U govoru koji je održao na proslavi godišnjice svoje krvave vladavine u Jasenovcu 9. oktobra 1942. godine, Luburić je između ostalog kazao: "I tako smo mi u ovoj godini, ovdje u Jasenovcu, pobili više ljudi, nego osmanlijsko carstvo za cijelo vrijeme boravka Turaka u Evropi".
Većina jasenovačkih logora bila je u jugozapadnoj Slavoniji na području Hrvatske, dok su s druge strane Save u Republici Srpskoj bila masovna stratišta, od kojih je najveće Donja Gradina na kome je skončalo više od 366.000 žrtava.
U Jasenovcu i logoru Stara Gradiška, ustaše su zatočene klale posebno oblikovanim noževima koje su po žrtvama nazvali "srbosijek" ili ubijali sekirama, maljevima, čekićima....
Unutar kompleksa "Trojka", gdje se nalazila ciglana, ustaše su peći za pečenje cigle, prema nacrtima Hinka Pićilija, pretvorili u krematorijum u kome su logoraši živi spaljivani.
Tačan broj žrtava u Jasenovcu nije nikad utvrđen, a u u bivšoj Jugoslaviji i okolnostima politike "bratstva i jedinstva" istina o razmjerama ovog genocida bila je nepoželjna.
Izvještaj državne Komisije FNRJ za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih saveznika kao i Centar "Simon Vizental" govore o tome da je u logorima Jasenovca stradalo između 600.000 i 700.000 ljudi.
(MONDO/Agencije)
