U pet evropskih zahtjeva prema BiH, kada je riječ o reformi javne uprave, prvi zahtjev se odnosi na otvorenost zasjedanja vlada.
Zahtjev se odnosi i na javan rad svih organa vlasti, međutim, nijedna vlada na srednjem i državnom nivou vlasti u BiH ne planira da otvori zasjedanja za javnost , pišu "Nezavisne novine".
Osim sjednica vlada otvorenih za javnost, Evropa od BiH u reformi javne uprave traži odvajanje politike od administracije, profesionalizaciju civilne službe, odgovornost u radu i kontrolu trošenja javnih sredstava, te opšte jačanje administrativnih i sudskih kapaciteta.
List navodi da, uprkos tome, ni Savjet ministara, niti Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije BiH ne namjeravaju da otvore sjednice za javnost na način da mediji mogu da prate cijeli tok zasjedanja.
Iz Kancelarije za odnose s javnošću Vlade FBiH saopštili su da za tako nešto nema tehničkih uslova, jer se u prostorijama za sjednice mogu smjestiti samo članovi Vlade i službenici koji pripremaju i prate njen rad.
U Vladi RS objašnjavaju da im uvođenje novinara u prostorije zasjedanja Vlade RS ne omogućava Poslovnik, koji predviđa da novinari i drugi predstavnici javnosti po pravilu ne prisustvuju sjednicama Vlade.
Iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS saopštili su da je u nekoliko navrata omogućen pristup medijima da prate zasjedanje, navodeći primjer sjednice na kojoj je otvarana ponuda za privatizaciju "Telekoma Srpske", na kojoj su bili prisutni novinari i koju je direktno prenosila Radio-televizija RS.
U Vladi RS kažu da oni ispunjavaju uslove koji se odnose na javnost rada davanjem saopštenja i informacija putem sredstava informisanja, održavanjem konferencija za novinare, davanjem intervjua, vođenjem razgovora između članova Vlade i medija, kao i objavljivanjem informacija na portalu Vlade.
Slično kažu i u Savjetu ministara BiH, i dodaju da javnost može tražiti informacije putem Službe za informisanje, pišu "Nezavisne".
Amira Krehić, izvršni direktor Centra za slobodan pristup informacijama, tvrdi da vlade u BiH ne rade dovoljno otvoreno i da bi morale da puste javnost da posredstvom medija direktno prati zasjedanja, osim u slučajevima delikatnih odluka.
Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kaže da odgovornost za nedovoljnu javnost vlasti u BiH snose i vlast i građani.
"Što je vlast demokratičnija, to će biti otvorenija i obrnuto, što je autoritativnija, biće manje otvorena. Drugi dio problema su građani, koji od svojih vlasti ne zahtijevaju veću otvorenost", kaže on.
U hrvatskoj nevladinoj organizaciji GONG, koja prati javnost institucija Hrvatske, kažu da su zasjedanja hrvatske vlade otvorena za medije i da akreditovani novinari dobijaju dnevni red i sve materijale prije sjednice, osim materijala koji su označeni određenim stepenom tajnosti.
U slučajevima zatvorenih sjednica, navode iz GONG-a, Kancelarija Vlade Hrvatske za odnose s javnošću izdaje saopštenje najkasnije u roku od sat vremena nakon zasjedanja, osim u slučaju da Vlada odluči da se o nekom pitanju ne obavještava javnost.
(MONDO)
