Bodo Veber iz berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da je predsjednik Srpske Milorad Dodik tokom aneksije Krima namjeravao da krene u secesiju.
Veber, jedan od autora studije "Zapadni Balkan i ukrajinska kriza – promjenena igre za politiku EU i SAD", rekao je da su on i njegov kolega Kurt Basojner tokom izrade studije slučajno naišli na tu informaciju, ali da je ona potvrđena iz iz "dosta drugih izvora" i "da je, očigledno, cijeli zapadni diplomatski kor znao za taj incident".
U tim informacijama se otkriva da je gospodin Milorad Dodik, predsjednik Srpske, na početku ruske aneksije Krima zvao gospodina Aleksandra Vučića, premijera Srbije, i da je htio ozbiljno da iskoristi tu situaciju da krene u implementaciju onoga čime godinama prijeti, ali da ga je premijer Vučić u tome spriječio, odnosno, da je otkazao podršku takvom jednom poduhvatu, naveo je Veber.
Prema riječima Vebera "nije jasno" da li je Dodik zaista imao podršku Rusije za taj korak.
"Prije bih rekao, dodao je, da je Dodik vjerovao da će imati rusku podršku. Da, generalno gledano, uživa podršku Rusije videli smo kroz čitav niz prethodnih godina, ali da je bio plan Moskve da u trenutku aneksije Krima otvori još jedno žarište – i to ne u Moldaviji, Pridnjestrovlju ili Gruziji nego u Srpskoj – to meni nije baš potpuno uvjerljiva teza", napomenuo je Veber.
S druge strane, da je Dodik imao ozbiljnu namjeru da krene u secesiju Srpske od BiH, Veberu je "potpuno uvjerljivo".
Naime, zapadni diplomati su se godinama tješili time što su tvrdili da je to puka retorika, pa ako sada iz njihovih izvora dođe informacija da, markar u ovom trenutku, iza te retorike stoje neke ozbiljne namjere, to je meni dosta vjerodostojno i uvjerljivo, istakao je Veber i dodao da su mu i tvrdnje istih izvora da ga je srpski premijer u tome spriječio prilično uvjerljive.
On tvrdi da više nastupa premijera Vučića svjedoče tome u prilog.
Kada je, recimo, pretposljednji put, krajem juna, bio u posjeti Njemačkoj, i kada je bio pritisnut pitanjima nekih nemačkih novinara o svom odlasku na otvaranje Andrićgrada, Vučić je jasno je pokazao da Vlada Srbije ne deli poziciju gospodina Dodika, rekao je Veber.
On je naveo da je prije dvije godine rađena studiju o odnosu rukovodstva Srbije prema čelniku RS, kada je na vlasti još bila Demokratska stranka tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića.
Tadić je prilično koristio taj bratski odnos sa Dodikom za svoj nacionalni imidž, ali iza kulisa nije mogao da kontroliše Dodika, koji je i njemu predstavljao problem, ocijenio je Veber.
Vučić je, za razliku od Tadića, prema Dodiku uspostavio distancu, smatra Veber.
"Imali smo, recimo, mislim u maju, pres konferenciju Vučića i Dodika, kada je Dodik ponovo stavio pod upitnik egzistenciju države Bosne i Hercegovine. Vučić je tom prilikom, iako ne u najizričitijoj formi, rekao da to nije pozicija Vlade Srbije", naveo je Veber.