Prosperitet u BiH je na najlošijem nivou u odnosu na sve ostale zemlje regiona, pokazala je lista britanskog analitičkog centra "Legatum Prosperity".
Britanski analitički centar “Legatum Prosperity” Bosnu i Hercegovinu je po prosperitetu svrstao među najnerazvijenije evropske zemlje, uz Moldaviju i Armeniju.
Prema objavljenoj listi BiH po kvalitetu života i napretka spada u crnu rupu Balkana jer je, Hrvatska, naprimjer, čak 40 zemalja ispred. Daleko ispred su i Crna Gora - na 65. mjestu, Makedonija na 69. te Srbija na 77. mjestu. Albanija zauzima 84. poziciju.
Dr. Esad Bajtal, sociolog, filozof i psiholog iz Sarajeva, mišljenja je da objavljeno istraživanje
govori i o jednom objektivnom stanju kakvo je u Bosni i Hercegovini. Zapravo, brojna istraživanja pokazuju da je BiH na dnu brojnih ljestvica, ističe Bajtal.
„Imamo najplaćenije političare, ne samo u regionu, nego su se skoro poravnali po svojim primanjima sa svojim kolegama u Evropi, imamo devedeset ljudi u ovoj zemljici, ovako siromašnoj, gladnoj i bijednoj, koja ima najmanju kupovnu moć u Evropi, koji su 'teški' devet milijardi dolara. Dakle, naše stanje je takvo kakvo jeste, jer zemljom vladaju oni koji vladaju, a to su samozvani i samoprozvani čuvari tzv. vitalnog nacionalnog interesa. Eh, eto njihove politike, njihov način 'čuvanja' tog vitalnog interesa, i njihov način vladanja doveli su nas tu gdje su nas doveli. Mi naprosto ne možemo ići naprijed zato što uvijek neko od njih ima dovoljno razloga da svaki korak naprijed nekim oblikom veta ili drugim načinom usporavanja ili kočenja dovede upitanje“, konstatuje Bajtal.
Politička situacija u zemlji potpuno je sputala sav mogući ekonomski i svaki drugi prosperiteta, mišljenja je dr Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine. Za takvu situaciju, smatra on, podjednaku odgovornost snose i domaći političari i međunarodna zajednica. Rezultati lošeg vođenja zemlje su propala privatizacija, uništena privreda, te neoliberalna ekomonija u kojoj nema nikakve zaštite domaće proizvodnje.
„Oni su nas tako dobro organizovali da su napravili jednu razvalinu od države, koja ne može da funkcioniše ni privredno ni politički. U privredi su napravili nemoguća rješenja koja se odnose na valutni odbor, napravili fiksan devizni kurs, a proglašavaju tržišnu privredu, što je nemoguće. Pumpaju nas kreditima, deficitima i ostalim, i na taj način prave precijenjenu valutu, a sve privrede propadnu pred precijenjenom valutom, a to znači skupu domaću robu a jeftinu stranu, skup domaći novac a jeftin strani, što vodi samo u povećano zaduživanje“, ocjenjuje Milojević.
Direktorka Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić kaže da je lista britanskog Legatuma samo pokazala činjenice na koje već godinama ukazuju nevladine organizacije, a to je da nema prosperiteta ni u obrazovanju, niti ličnim slobodama, te generalno u poštovanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
„Mi se danas susrećemo zaista sa morem kršenja tih osnovnih ljudskih prava, od prava na rad, prava na obrazovanje, prava na slobodno okupljanje i udruživanje, do prava na slobodno iznošenje mišljenja, bilo da se radi o novinarima, koji su pod stalnim političkim pritiscima i pritiscima finansijskih centara moći, bilo da uzmemo prava žena, prava porodilja. Do dana današnjeg ta prava nisu usaglašena. Da uzmete prava nacionalnih manjina, ili najbrojnije nacionalne manjine, Roma, koji, bez obzira na sve donešene pozitivne zakone, akcione planove i strategije, i dalje spadaju u jednu od najdiskriminisanijih grupa u našem društvu“, naglašava Dardić.
Kada je riječ o prosječnom zadovoljstvu životom u zemlji, građani BiH su, prema istraživanju Legatuma, dali ocjenu - vrlo niskih 4,8 od maksimalnih 10 poena.
