Uprkos bogatstvu koje se procjenjuje na preko 140 milijardi evra, Džensen Huang vodi relativno skroman život. Nema superjahte ni privatne svemirske avanture.
U svijetu tehnologije, gdje se direktori često mijenjaju, jedno lice u prepoznatljivoj crnoj kožnoj jakni već više od 30 godina stoji na čelu iste kompanije. To je Džensen Huang, suosnivač i izvršni direktor Nvidije, kompanije koja je izrasla iz vizije trojice prijatelja u zalogajnici u giganta koji danas pokreće globalnu revoluciju vještačke inteligencije.
Ko je Džensen Huang?
Jen-Hsun Huang rođen je 1963. u Tajnanu na Tajvanu. Njegova porodica se prvo preselila u Tajland, ali zbog sve veće nestabilnosti uzrokovane Vijetnamskim ratom, roditelji su donijeli tešku odluku – da pošalju devetogodišnjeg Jensena i njegovog starijeg brata sami u Ameriku. Stigli su kod rođaka u državu Vašington, koji su ih, misleći da ih upisuju u prestižni internat, greškom poslali u baptistički institut Oneida u Kentakiju – vjerski popravni dom za problematičnu djecu.
To iskustvo bilo je veoma teško. Kao jedan od rijetkih azijskih dečaka, Huang je bio meta konstantnog maltretiranja i uvredljivih nadimaka. Živio je sa tinejdžerima koji su probleme rješavali nasilno, a njegov prvi cimer bio je nepismeni sedamnaestogodišnjak pun ožiljaka. Svaki učenik morao je da radi; Džensen je sa devet godina čistio toalete za stotinak dječaka. Umjesto da ga slomi, to ga je ojačalo. Sa cimerom je napravio dogovor: Džensen će njega naučiti da čita, a cimer će njega naučiti da diže tegove.
U galeriji pogledajte fotografije Džensena Huanga:
Čistio toalete, pa napravio imperiju: Zaposlene pretvorio u milionere, bez njega je AI nemoguće zamisliti
"Tada niste imali savjetnika s kojim biste razgovarali. Morali ste jednostavno da očvrsnete i gurate dalje", rekao je kasnije.
Poslije dvije godine, roditelji su im se pridružili u SAD-u, a porodica se nastanila u Oregonu. Tamo je Huang maturirao sa 16 godina, bio nacionalno rangirani stonoteniser i radio svoj prvi posao u restoranu– prao je suđe, čistio stolove i služio goste, učeći kako da radi pod velikim pritiskom.
"Srce mi se zapravo uspori i najbolje radim kada su ulozi visoki", objasnio je, pripisujući to iskustvu iz restoranske gužve.
Osnivanje Nvidije i opklada koja je spasila kompaniju
Poslije srednje škole upisao je elektrotehniku na Univerzitetu Oregon State, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Lori Mils. Diplomirao je 1984, a kasnije završio master na Stanfordu. Radio je u AMD-u i LSI Logic-u, ali je sanjao o sopstvenoj firmi.
Na svoj 30. rođendan, 1993. godine, s prijateljima i inženjerima Krisom Malahouskijem i Kurtisom Primom sjedio je u jednom restoranu u San Hozeu. Uz jeftinu kafu i početni kapital od 40.000 dolara, skicirali su ideju za kompaniju koja će praviti čipove za 3D grafiku u video-igrama. Nazvali su je Nvidia, po latinskoj reči invidia – zavist.
Početak je bio skoro poguban. Njihov prvi čip koristio je tehnologiju drugačiju od one koju je Majkrosoft kasnije izabrao kao standard. Preko noći, njihov proizvod je postao beskoristan. Sa novcem za samo mjesec dana plata, Huang je uradio očajnički potez: otpustio je polovinu od oko sto zaposlenih i sav preostali novac uložio u potpuno novi, netestirani čip RIVA 128.
Bila je to opklada "sve ili ništa".
Isplatila se – prodali su milion jedinica za četiri mjeseca i spasili kompaniju. To iskustvo postalo je deo DNK-a Nvidije, a Huang je godinama otvarao sastanke riječima:
„Naša kompanija je 30 dana od propasti.“
Vizionar koji je stvorio "trgovca oružjem" za AI ratove
Nvidia je postala lider u grafičkim karticama za gejmere zahvaljujući GeForce liniji, ali Huang je vidio mnogo veći potencijal. Njegov tim je 2006. razvio CUDA-u – softversku platformu koja je omogućila da se GPU čipovi koriste za rešavanje složenih naučnih i matematičkih problema.
Vol Strit je bio skeptičan, a vrijednost akcija je pala. Prelomni trenutak došao je 2012. godine, kada su istraživači otkrili da Nvidijini GPU-ovi mogu trenirati neuronske mreže i do 100 puta brže od običnih procesora. To je bio "Veliki prasak" za vještačku inteligenciju.
Huang je odmah prepoznao novu eru i praktično preko noći preusmjerio cijelu kompaniju sa grafike na AI.
"U petak uveče poslao je mejl da se sve prebacuje na duboko učenje i da više nismo grafička kompanija. Do ponedjeljka ujutru – bili smo AI kompanija", rekao je jedan potpredsjednik.
Danas, dok Google, Meta i OpenAI vode trku u razvoju AI modela, gotovo svi koriste Nvidijine čipove. Jedan analitičar je to opisao ovako:
"Vodi se rat vještačke inteligencije, a Nvidia je jedini trgovac oružjem."
Huang je poznat kao izuzetno zahtjevan, ali i inspirativan lider. Ne voli hijerarhiju i ima oko 50 ljudi koji mu direktno odgovaraju kako bi komunikacija bila što brža. Svake nedjelje traži od zaposlenih da mu pošalju mejl sa pet najvažnijih stvari na kojima rade.
Greške se ne kažnjavaju – tretiraju se kao lekcije. Timovi čiji projekti propadnu dužni su da održe "prezentacije neuspjeha", gdje analiziraju svaku pogrešnu odluku. Čuven je po tome što izvlači maksimum iz svojih ljudi.
"Radije ću te mučiti do veličine, jer vjerujem u tebe", rekao je jednom.
To daje rezultate: Nvidia ima jednu od najnižih stopa odliva zaposlenih u industriji (2,7% naspram prosjeka od 17,7%), i to djelom zbog velikodušnog programa akcija, koji je mnoge zaposlene pretvorio u milionere.
Uprkos bogatstvu koje se procjenjuje na preko 140 milijardi evra, Huang živi prilično skromno. Nema superjahtu ni svemirske avanture. U braku je sa Lori, svojom ljubavlju sa fakulteta, sa kojom ima dvoje djece – Spensera i Medison. Nakon karijera u drugim oblastima, oboje danas rade u Nvidiji.
Zanimljivo je i da mu je prva rođaka Liza Su – izvršna direktorka AMD-a, najvećeg konkurenta Nvidije.
Zajedno sa suprugom osnovao je fondaciju kroz koju su donirali desetine miliona evra institucijama koje su oblikovale njihov život: 50 miliona Univerzitetu Oregon State, 30 miliona Stanfordu i 2 miliona dolara popravnom domu Oneida, u znak zahvalnosti za lekcije iz izdržljivosti koje je tamo stekao.
(Express/MONDO)
