Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banjaluci, čime bi, nakon višegodišnjih najava, bio pokrenut jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu regiona.
„To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom“, rekao je Dodik.
Iako to nije izričito naglašeno, riječ je o dionici koja predstavlja sastavni dio mnogo šire saobraćajnice – autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori više od decenije, piše BiznisInfo.ba.
Autoput dug 186 kilometara
Prema ranijim projektnim dokumentima, planirani autoput Banjaluka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Od toga bi oko 99 kilometara prolazilo kroz Republiku Srpsku, približno 65 kilometara kroz Federaciju BiH, te oko 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice.
Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, koji čini gotovo polovinu trase Banjaluka – Mliništa, odnosno ključni dio kompletnog autoputa kroz Republiku Srpsku.
U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat, prvi put nakon dužeg zastoja, ušao u konkretniju fazu realizacije.
Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.
Širi značaj projekta
Iako se u javnosti često ističe značaj ovog autoputa za unutrašnje povezivanje Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.
Autoputevi se, po pravilu, ne grade zbog lokalnog saobraćaja, već služe za međudržavno i regionalno povezivanje, razvoj privrede, trgovine i turizma. U ovom slučaju riječ je o direktnoj vezi Banjaluke sa Splitom, ali i o alternativnom pravcu između Dalmacije i sjeverne Hrvatske.
Za stanovnike Dalmacije ova saobraćajnica bi značila kraći i efikasniji put prema Zagrebu i srednjoj Evropi, dok bi za zapadne krajeve Republike Srpske predstavljala najznačajniji infrastrukturni projekat u posljednjih nekoliko decenija.
Bez ozbiljnih pomaka u FBiH i Hrvatskoj
Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH i Hrvatskoj do sada nije bilo ozbiljnijih koraka ka realizaciji ovog projekta.
U Federaciji BiH autoput Banjaluka – Split nikada nije bio visoko na listi prioriteta, budući da planirana trasa prolazi kroz područja bez većih urbanih i industrijskih centara. Zbog toga se procjenjuje da bi, čak i u slučaju izgradnje, dio kroz FBiH mogao biti realizovan kao brza cesta, a ne kao punoprofilni autoput.
Slična situacija je i u Hrvatskoj. Iako je projekat još 2014. godine dobio političku podršku, kasnije su se pojavile procjene da bi nova saobraćajnica mogla smanjiti promet na autoputu Zagreb – Split, što bi dovelo do gubitaka od putarina. Zbog toga je, prema pisanju hrvatskih medija, interes Zagreba u posljednjim godinama značajno oslabio.
Projekat star više od 15 godina
Ideja o autoputu Banjaluka – Split prvi put je zvanično predstavljena 2008. godine, dok su 2014. javnosti prikazana i idejna rješenja, uz interes kineske kompanije „Sinohydro“. Tada se govorilo da bi cijela trasa mogla biti završena do 2026. godine, ali su se te procjene pokazale kao preoptimistične.
Ipak, u posljednje dvije godine projekat je ponovo aktiviran kroz odluke Vlade RS o prostorno-planskoj dokumentaciji, razgovore sa institucijama BiH i Hrvatske, te ponovno uvrštavanje ove teme u bilateralne razgovore.
Hoće li najava prerasti u gradnju?
Iako najava o mogućem početku radova naredne godine djeluje ohrabrujuće, i dalje ostaje niz otvorenih pitanja – od finansiranja i usklađivanja sa Federacijom BiH i Hrvatskom, do realne dinamike izvođenja radova.
Stručnjaci upozoravaju da daljnje odgađanje može imati ozbiljne posljedice po zapadne krajeve Republike Srpske, koji se već godinama suočavaju sa depopulacijom, slabim privrednim razvojem i lošom saobraćajnom povezanošću.
Ukoliko bi autoput zaista bio izgrađen, imao bi strateški značaj ne samo za Republiku Srpsku, već i za ukupnu regionalnu povezanost BiH sa Evropskom unijom i Jadranom.
Za sada ostaje da se vidi da li će najava iz 2025. godine konačno označiti prelazak sa političkih obećanja na stvarne radove ili će se ovaj projekat i dalje zadržati u domenu velikih, ali neostvarenih planova.
