EUFOR ove sedmice povlači dodatne trupe koje su angažovane iz Velike Britanije prije oktobarskih izbora.
"EUFOR smatra da je dodatni angažman tih trupa imao značajan pozitivni efekat na čitavu misiju", istakla je Rutledžova.
Podsjećanja radi, radi se o 95 britanskih vojnika koji su angažovani na osnovu zahtjeva operativne komande i zamjenika komandanta savezničkih snaga u Evropi, generala Adrijana Bredšoua. Britanska vlada je tada saopštila da angažman britanskih trupa predstavlja snažan signal kontinuirane podrške Ujedinjenog kraljevstva bezbjednosti BiH.
"Trupe će pomoći EUFOR-u da bolje predvidi nestabilnosti i brže odgovori situaciji u skladu sa svojim mandatom time što će obezbijediti pojačanu budnost", navedeno je tada.
U međuvremenu, austrijski mediji javljaju da će austrijski general Johan Lujf 17. decembra preuzeti komandu nad EUFOR-ovim trupama. S njegovim imenovanjem se, kako se navodi, već formalno saglasio austrijski ministar odbrane Gerald Klug.
Lujf je istakao da će njegov glavni zadatak biti obuka pripadnika Oružanih snaga BiH. Naglasio je da je očuvanje OS BiH od velikog značaja jer se, kako se izrazio, radi o jedinoj organizaciji u BiH koja je sastavljena od pripadnika sva tri konstitutivna naroda.
Osim toga, njegove trupe će se brinuti za očuvanje javnog reda i mira u zemlji. Iz Njemačke je stigla još jedna vijest o trupama EUFOR-a, ovaj put zbog turskog negodovanja tretmanom koji ta zemlja ima, iako je značajan kontributor Misije EUFOR-a u BiH.
Naime, Ismet Jilmaz, turski ministar odbrane, pozvao je EU da ne postavlja "klipove pod točkove" tursko-evropskoj saradnji u sektoru odbrane, navodeći ponašanje EU prema Turskoj kada se radi o vojnoj misiji EU u našoj zemlji. Ono što je Jilmazu zasmetalo je što Turska nije pozvana da učestvuje u pripremama i planiranju evropskih operacija u BiH i Misiji EULEKS na Kosovu, iako u objema misijama ima značajno učešće.
Inače, prije mjesec dana nad Misiju EUFOR-a u BiH bačena je prva sjena nakon što je Rusija odbila da podrži produžetak te misije na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, što se na Zapadu tumači najavom da će Rusija prestati davati podršku mirovnoj misiji pod pokroviteljstvom EU, ali i samim evropskim integracijama.
Kao razlog otkazivanja podrške Vitalij Čurkin, ambasador Rusije u UN-u, rekao je da se u deklaraciji poziva na članstvo BiH u NATO-u, čemu se njegova zemlja protivi.
Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH, objasnio je ranije da ovo uskraćivanje podrške ne znači da Rusija prestaje podržavati EUFOR i evropske integracije BiH.
Misija EUFOR-a započela je 2. decembra 2002. nakon formalnog povlačenja SAD iz BiH. Trenutno broji 600 vojnika iz 17 zemalja članica EU i pet zemalja van EU: Čilea, Makedonije, Albanije, Švajcarske i Turske.