Region zapadnog Balkana, u koji spada i BiH, tokom posljednjeg ledenoga doba bio je svojevrsna oaza za preživljavanje ljudi.
Tadašnji čovjek je ovaj, izrazito nepovoljni klimatološki period za Evropu, preživio na svega dvije do tri lokacije na kontinentu, a BiH je bila dio jednog od tih skloništa.
Upravo to je uslovilo da više od 50 posto današnjih stanovnika u BiH potieču od tih ljudi koji su na ovom području preživjeli ledeno doba.
Istakao je to šef Laboratorije za forenzičku genetiku pri Institutu za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju Sarajevo te profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Damir Marjanović, govoreći o istraživanju porijekla naroda s područja regiona koje je proveo ovaj institut, piše 24sata.info.
Komentarišući da li su stanovnici BiH "mlada" ili "stara" populacija, odnosno otkada su ovi prostori naseljeni barem po rezultatima genetičkog istraživanja, Marjanović podvlači da je važno naglasiti da genetika nije nauka koja, sama za sebe bez interakcije s drugim znanstvenim disciplinama, može ponuditi precizan odgovor na to pitanje.
Naime, genetika može ponuditi takozvani genetički scenarij naseljavanja, u ovom slučaju prostora regiona. Konkretno, genetički scenarij naseljavanja BiH sugeriše kontinuiranu naseljenost ovog područja još od paleolitika i potvrđuje ono što su arheolozi i istoričari ranije sugerisali.
Marjanović smatra da su populaciono-genetička istraživanja uvijek interesantna ne samo naučnicima, nego i široj javnosti, a posebno u regionu koji obuhvata bivšu zajedničku državu.
"Nažalost, ponekada interpretacije rezultata ovih istraživanja poprimaju mitske i, u najmanju ruku, senzacionalističke, ali netačne okvire. Stvarna interpretacija ukazuje na to da je stanovništvo BiH genetički veoma raznolika populacija, što je i bilo za očekivati za ove geografske dužine i širine koje se mogu okarakterisati kao istorijska raskrsnica kojom su prošli mnogi narodi, plemena, skupine ljudi ili, znanstveno rečeno populacije, a koje su ostavile svoj genetički trag i u današnjem stanovništvu BiH", kazao je.
Komentarišući koliko se genetički razlikuju konstitutivni narodi u BiH međusobno, odnosno da li se ovim istraživanjem moglo utvrditi različito genetičko porijeklo Srba, Hrvata i Bošnjaka na ovim prostorima, Marjanović naglašava da je takvo promišljanje rezultat upravo onog "mitskog i senzacionalističkog" pristupa u interpretaciji naučnih rezultata ovih istraživanja.
"Ponekad sam imao dojam da su pojedinci išli tako daleko da su tražili ratličito planetarno porijeklo za Bošnjake, Hrvate i Srbe, te da su se trudili da dokažu da su Hrvati s Plutona, Bošnjaci s Venere, a Srbi s Jupitera. Upravo zbog toga smo još prije deset godina jasno prezentirali da genetika ne ispituje nacije nego populacije i da je stanovništvo ovog regiona, za nas genetičare, samo jedna jako zanimljiva populacija", navodi on.
Naglašava da se prilikom ispitivanja bh. stanovništva svakako vodilo računa o formiranju reprezentativnog uzorka za analizu i da je pri tome vođeno računa o podjednakoj zastupljnosti svih etničkih grupa u BiH.
Podvlači da su određene razlike detektovane (ne postoje dvije genetički identične grupe), ali da te razlike nisu tog karaktera i nivoa da bi se moglo govoriti o tri odvojene populacije, a posebno da bi se govorilo o nekom različitom genetičkom naslijeđu za svaku etničku grupu.
"Dakle, genetika ne determiniše nacije, jer ta nauka ne svrstava varijante gena i genetičkih markera na bošnjačke, hrvatske ili srpske. No, da ne bi bilo greške, genetika nije tu niti da bi negirala postojanje nacija. Jednostavno rečeno, genetika nije 'dovoljno moćna' da se može koristiti u bilo kakvoj 'genetičkoj determinaciji nacije' na ovim prostorima. Svatko ko je koristi u tom pravcu ili ne razumije osnovne genetičke postulate ili ga oni ne zanimaju", naglasio je Marjanović.
Poljoprivredna revolucija na evropskom kontinentu
Takođe je istakao da je svakako bilo još istorijskih epizoda koje su ostavile značajnijeg traga na genetičko naslijeđe Bosanaca i Hercegovaca. Osim ledenog doba, u "genetičkom naslijeđu" ovdašnjeg stanovništva jasno se mogu vidjeti tragovi doseljavanja neolitskih farmera koji su upravo na ovim balkanskim prostorima započeli poljoprivrednu revoluciju na evropskom kontinentu.
Naglašava da su dobar dio današnjih Bosanaca i Hercegovaca direktni potomci upravo tih grupa ljudi, ali i ljudi koji su dolazili iz pravca Bliskog istoka i juga Balkana i daleko poslije neolitika.
Jasno se vide "genetički tragovi" plemena koji su se direktno ili indirektno doseljavali iz pravca Evroazije, a najviše iz pravca današnje Ukrajine koja je takođe bila utočište za tadašnjega čovjeka tokom zadnjeg ledenog doba.
"U ove migracije spada i poznata seoba naroda koja je na ove prostore dovela razna slavenska i druga plemena. Dakle, genetički diverzitet bh. populacije je izuzetno veliki za jedan tako mali geografski prostor i može poslužiti kao pokazatelj izuzetno dinamične istorije ovih prostora", zaključio je Marjanović.
Upravo to je uslovilo da više od 50 posto današnjih stanovnika u BiH potieču od tih ljudi koji su na ovom području preživjeli ledeno doba.
Istakao je to šef Laboratorije za forenzičku genetiku pri Institutu za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju Sarajevo te profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Damir Marjanović, govoreći o istraživanju porijekla naroda s područja regiona koje je proveo ovaj institut, piše 24sata.info.
Komentarišući da li su stanovnici BiH "mlada" ili "stara" populacija, odnosno otkada su ovi prostori naseljeni barem po rezultatima genetičkog istraživanja, Marjanović podvlači da je važno naglasiti da genetika nije nauka koja, sama za sebe bez interakcije s drugim znanstvenim disciplinama, može ponuditi precizan odgovor na to pitanje.
Naime, genetika može ponuditi takozvani genetički scenarij naseljavanja, u ovom slučaju prostora regiona. Konkretno, genetički scenarij naseljavanja BiH sugeriše kontinuiranu naseljenost ovog područja još od paleolitika i potvrđuje ono što su arheolozi i istoričari ranije sugerisali.
Marjanović smatra da su populaciono-genetička istraživanja uvijek interesantna ne samo naučnicima, nego i široj javnosti, a posebno u regionu koji obuhvata bivšu zajedničku državu.
"Nažalost, ponekada interpretacije rezultata ovih istraživanja poprimaju mitske i, u najmanju ruku, senzacionalističke, ali netačne okvire. Stvarna interpretacija ukazuje na to da je stanovništvo BiH genetički veoma raznolika populacija, što je i bilo za očekivati za ove geografske dužine i širine koje se mogu okarakterisati kao istorijska raskrsnica kojom su prošli mnogi narodi, plemena, skupine ljudi ili, znanstveno rečeno populacije, a koje su ostavile svoj genetički trag i u današnjem stanovništvu BiH", kazao je.
Komentarišući koliko se genetički razlikuju konstitutivni narodi u BiH međusobno, odnosno da li se ovim istraživanjem moglo utvrditi različito genetičko porijeklo Srba, Hrvata i Bošnjaka na ovim prostorima, Marjanović naglašava da je takvo promišljanje rezultat upravo onog "mitskog i senzacionalističkog" pristupa u interpretaciji naučnih rezultata ovih istraživanja.
"Ponekad sam imao dojam da su pojedinci išli tako daleko da su tražili ratličito planetarno porijeklo za Bošnjake, Hrvate i Srbe, te da su se trudili da dokažu da su Hrvati s Plutona, Bošnjaci s Venere, a Srbi s Jupitera. Upravo zbog toga smo još prije deset godina jasno prezentirali da genetika ne ispituje nacije nego populacije i da je stanovništvo ovog regiona, za nas genetičare, samo jedna jako zanimljiva populacija", navodi on.
Naglašava da se prilikom ispitivanja bh. stanovništva svakako vodilo računa o formiranju reprezentativnog uzorka za analizu i da je pri tome vođeno računa o podjednakoj zastupljnosti svih etničkih grupa u BiH.
Podvlači da su određene razlike detektovane (ne postoje dvije genetički identične grupe), ali da te razlike nisu tog karaktera i nivoa da bi se moglo govoriti o tri odvojene populacije, a posebno da bi se govorilo o nekom različitom genetičkom naslijeđu za svaku etničku grupu.
"Dakle, genetika ne determiniše nacije, jer ta nauka ne svrstava varijante gena i genetičkih markera na bošnjačke, hrvatske ili srpske. No, da ne bi bilo greške, genetika nije tu niti da bi negirala postojanje nacija. Jednostavno rečeno, genetika nije 'dovoljno moćna' da se može koristiti u bilo kakvoj 'genetičkoj determinaciji nacije' na ovim prostorima. Svatko ko je koristi u tom pravcu ili ne razumije osnovne genetičke postulate ili ga oni ne zanimaju", naglasio je Marjanović.
Poljoprivredna revolucija na evropskom kontinentu
Takođe je istakao da je svakako bilo još istorijskih epizoda koje su ostavile značajnijeg traga na genetičko naslijeđe Bosanaca i Hercegovaca. Osim ledenog doba, u "genetičkom naslijeđu" ovdašnjeg stanovništva jasno se mogu vidjeti tragovi doseljavanja neolitskih farmera koji su upravo na ovim balkanskim prostorima započeli poljoprivrednu revoluciju na evropskom kontinentu.
Naglašava da su dobar dio današnjih Bosanaca i Hercegovaca direktni potomci upravo tih grupa ljudi, ali i ljudi koji su dolazili iz pravca Bliskog istoka i juga Balkana i daleko poslije neolitika.
Jasno se vide "genetički tragovi" plemena koji su se direktno ili indirektno doseljavali iz pravca Evroazije, a najviše iz pravca današnje Ukrajine koja je takođe bila utočište za tadašnjega čovjeka tokom zadnjeg ledenog doba.
"U ove migracije spada i poznata seoba naroda koja je na ove prostore dovela razna slavenska i druga plemena. Dakle, genetički diverzitet bh. populacije je izuzetno veliki za jedan tako mali geografski prostor i može poslužiti kao pokazatelj izuzetno dinamične istorije ovih prostora", zaključio je Marjanović.