Odgovor na najkontroverznije pitanje u BiH: “Gdje su milijarde stranih donacija”, još niko ne nudi!? Oni koji znaju, ćute, komisija na mukama.
Istraga o nestanku novca i pored osnivanja nove parlamentarne komisije, čiji je posao da otkrije detalje oko podjele donacija, mjesecima tapka u mjestu.
Mnogi, a među njima i pojedini članovi komisije, strahuju da je ovo uzaludan posao, te da zapravo građani BiH nikada neće ni saznati gdje je otišao od humanitarni novac.
S tim u vezi, nedavno je i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za BiH Žak Klajn jasno ukazao na one koji bi trebalo da vrate međunarodni novac državi kojoj pripada.
On kaže da je međunarodna zajednica do sada u BiH potrošila 14 milijardi dolara, što je po glavi stanovnika mnogo više nego što je poslije Drugog svjetskog rata dato Njemačkoj ili Japanu za obnovu zemlje.
On ne vjeruje da će ikada taj novac biti vraćen za one svrhe za koje je bio namijenjen.
Pesimističan je i član Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava Šemsudin Mehmedović, koji kaže da komisija zbog obimnosti posla do kraja mandata neće moći da završi svoj posao i dođe do konkretnih rezultata. On takođe tvrdi da su cifre koje Klajn spominje proizvoljne.
„Klajn je poznat po takvim neozbiljnim izjavama, koje daje bez ikakvih egzaktnih argumenata. Prvo se spekulisalo da se radi o ciframa od četiri i po milijarde dolara do 18 milijardi. Naš zadatak je svakako da utvrdimo koliko je bilo donatora, u koje svrhe je novac bio namijenjen te kako se trošio“, kazao je Mehmedović za portal sarajevo-x.com.
Komisija je do sada zatražila usvanjanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama, kojim se predviđaju sankcije za sve one koji odbijaju dati informacije.
Istražna komisija takođe je podnijela zahtjev Savjetu ministara BiH da izdvoji 50.000 KM za finansiranje istrage, odnosno za angažovanje stručnjaka koji će raditi na istrazi.
Mehmedović navodi da će, ukoliko Savjet ministara BiH odobri novac, neće zapošljavati nove službenike već će angažovati ljude koji već rade u institucijama vlasti.
"Pred nama stoji more dokumantacije za koje je potreban čitav jedan ljudski vijek da bi se iščitalo. To je ogroman broj podataka, te će nam trebati oko 20 stručnjaka koji će analizirati dokumnetaciju. Komisija bi uskoro trebalo da se sastane, kako bi utvrdila naredne korake, a iskreno, smatram da ovaj posao nije moguće završiti u jednom mandatu“, rekao je.
Najznačajniji strani donatori BIH, podsjeća isti portal, u periodu od 1996. do 2008. godine bile su Sjedinjene Američke Države, Evropska komisija, Japan, zapadnoevropske i zemlje islamskog svijeta.
(MONDO)