Dokument EU: BiH sa predsjednikom!

U dokumentu koji Srna posjeduje, navodi se da bi kandidati za Predsjedništvo trebali biti članovi Predstavničkog doma koji nisu izabrani u Dom naroda i koji imaju pismenu podršku najmanje pet članova Predstavničkog doma. Klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda glasaju o kandidatima većinom glasova u svakom klubu. Lista sa po jednim kandidatom potom odlazi u Predstavnički dom na potvrđivanje.

Savjet ministara ne bi prerastao u vladu, ali bi umjesto predsjedavajućeg imao predsjednika, odnosno premijera.  U dijelu koji govori o Parlamentarnoj skupštini BiH, navodi se da se izbor u Dom naroda vrši u skladu sa izbornim zakonom, koji će donijeti Parlamentarna skupština, a koji će biti usaglašen sa načelima da se delegati biraju tajnim glasanjem, te da će za svaki konstitutivni narod najmanje šest delegata pripadati tom narodu.

Predstavnički dom sastojao bi se od 87, umjesto 42 poslanika, od kojih se, kao i do sada, dvije trećine biraju sa teritorije FBiH, ali se dodaje da to uključuje najmanje dva člana koja ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda, a jedna trećina sa teritorije RS, od kojih najmanje jedan član ne bi pripadao nijednom od konsitutivnih naroda.

Predviđeno je i dodavanje člana ustava prema kome delegati i poslanici ne smiju obavljati drugu posredno ili neposredno izabranu dužnost ili vršiti funkciju u organu izvršne vlasti za vrijeme trajanja mandata, dok bi drugi slučajevi nespojivosti mogli biti utvrđeni zakonom. Domovi Parlamentarne skupštine imali bi predsjednika i dva zamjenika predsjednika, koje biraju iz reda svojih članova, a koji će obavljati dužnost u mandatu od četiri godine, osim ako ne budu razriješeni. Oni ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

U Ustav bi bili uvedeni Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, te radi osiguranja nezavisnog i profesionalnog sistema pravosuđa, sudski i tužilački savjet.  U odnosu na postojeći Ustav predviđeno je da bi dio nadležnosti bio podijeljen između institucija BiH i entiteta na način uređen zakonom BiH koji se odnosi na unutrašnju bezbjednost, oporezivanje, izborni proces, pravosuđe, poljoprivredu, nauku i tehnologiju, te životnu sredinu i lokalnu samoupravu.

U dijelu koji se odnosi na koordinaciju, bila bi dodata odredba koja kaže da bi Savjet ministara BiH i druge institucije BiH s jedne, i mjerodavne institucije entiteta, Brčko distrikta i kantona s druge strane, kada je riječ o neposredno o njihovim nadležnostima, međusobno koordinisali u izvršavanju pitanja od zajedničkog interesa, uključujući i ona u vezi sa evropskim integracijama radi postizanja usklađenog stava.

Predviđeno je da u odnosima sa međunarodnim institucijama, BiH bila nadležna za podnošenje zahtjeva za članstvo u međunarodnim organizacijama, kao i zaključenje sporazuma o pristupanju. U procesu pristupanja EU, BiH bila bi nadležna za donošenje zakonodavstva, uspostavljanje institucija i osiguranje provođenja preuzetih obaveza.  Dokument je političkim strankama u BiH uručio generalni direktor za inostrane i vojnopolitičke poslove pri Generalnom sekretarijatu Savjeta EU Robert Kuper. (Srna)