Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić zatražio od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da obezbijedi političku podršku i sredstva za završetak ekshumacije srpskih žrtava.
"Bojim se da gradnja memorijala prije završetka ekshumacije posmrtnih ostataka srpskih žrtava na Kazanima predstavlja pokušaj `betoniranja` sadašnjeg stanja i izbjegavanje obaveza BiH da pruži odgovor na pitanje o sudbini ljudi za koje se pretpostavlja da su završili u Kazanima, odnosno sprečavanje procesuiranja ratnih zločina", rekao je Mišić.
On je naveo da istu bojazan izražava i kada su u pitanju ekshumacije posmrtnih ostataka srpskih žrtava u sarajevskim naseljima Buća Potok i Alipašino Polje, gdje opstrukcije vrši Institut za nestala lica BiH.
"Bojim se da je sve ovo pokušaj sprečavanja da se dođe do istine o sudbini nestalih sarajevskih Srba i procesuiranja odgovornih za zločine počinjene u Sarajevu izvan zone borbenih dejstava", kaže Mišić.
Izetbegović bi u ponedjeljak, 13. juna, trebalo da posjeti Kazane, mjesto stradanja sarajevskih Srba 1993. godine, kako bi odao počast srpskim žrtvama, saopšteno je ranije iz Predsjedništva BiH.
Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.
Pripadnici takozvane Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gdje se nalazila pećina Kazani u koju su ih bacali.
Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.
