Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je po hitnom postupku set zakona potrebnih za nastavak kreditnog aranžmana sa MMF-om.
Usvojeni su Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH, te izmjene i dopune Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te Zakona o akcizama u BiH, koje je Domu naroda dostavio Savjet ministara.
Izmjenama Zakona o akcizama u BiH akcize na gorivo povećavaju za 15 feninga po litru, dok se izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda propisuje da se prihodi od povećanih akciza izdvajaju na namjenski podračun za izgradnju puteva i auto-puteva.
Novim zakonom o osiguranju depozita u bankama BiH predviđa se mogućnost pristupa restrukturisanja banaka i formira fond za restrukturisanje.
Ovim zakonom je predviđeno da Agencija za osiguranje depozita BiH otvara račun fonda za osiguranje depozita u Centralnoj banci BiH na koji deponuje premije banaka članica.
Odredbama Zakona predviđa se formiranje kontrolnog tijela koje će dobiti ovlaštenja da interveniše u situacijama kada neka banka propadne ili u nekim drugim situacijama kada je potrebno intervenisati.
Zakonom je propisano da se način praćenja banaka članica vrši u skladu sa standardima kvaliteta koji svojom odlukom propisuje Upravni odbor Agencije.
Usvajanju ovog zakona prethodilo je usvajanje zakona o bankama i agencijama na nivou Republike Srpske i FBiH, pa je novim zakonom precizirano da će se standardi kvaliteta oslanjati na standarde definisane entitetskim zakonima o bankama i minimalnim zahtjevima o upravljanju rizicima u bankama na način koji propisuju nadležne agencije za bankarstvo.
Propisano je i da će Upravni odbor Agencije, radi usklađivanja sa propisima nadležnih agencija za bankarstvo, redovno razmatrati odluku o standardu kvaliteta poslovanja banaka članica.
Razlog usvajanja Zakona o osiguranju depozita jesu i obaveze koje je BiH preuzela iz Pisma namjere potpisanog sa MMF-om, te tehničke korekcije zakona, a, s obzirom na to da se mijenja više od 50 odsto do sada važećeg zakona, Savjet ministara BiH je predložio novi zakon.
Tokom rasprave o Zakonu o osiguranju depozita, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda negirao je navode srpskog delegata Darka Babalja da se ovim zakonom osniva nova agencija na nivou BiH.
"Reformskom agendom svi nivoi vlasti u BiH su obavezani da ne ometaju realizaciju aranžmana sa međunarodnim monetarnim institucijama u vezi sa sprovođenjem Agende", rekao je srpski delegat Dragutin Rodić.
On je podsjetio da su poljoprivrednici protiv povećanja akciza na gorivo, ali da je u Republici Srpskoj na sastanku prije nekoliko dana dogovoreno kako će biti refundiran dio sredstava za "plavi dizel".
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Ognjen Tadić ocijenio je da je bila potrebna redovna procedura za sve usvojene zakone kako bi se obezbijedilo njihovo sistemsko sprovođenje.
"Zašto se pitanje `plavog dizela` ne bi riješilo sistemski i trajno, a ne na nekom sastanku", upitao je Tadić.
On je dodao da je Savjet ministara utvrđivanjem novih prijedloga zakona potrebnih za aranžman sa MMF-om napravio manevar kako bi se poništila odluka Predstavničkog doma od prije dva dana da se oni razmatraju u redovnoj proceduri.
Hrvatski delegat Martin Raguž doveo je u pitanje postojanje parlamentarne većine u BiH, s obzirom na to da je Predstavnički dom prije dva dana navedene zakone uputio u redovnu proceduru.
"Ključno je pitanje da li će se ostvariti ciljevi, da li će se izgraditi putevi, da li će građani imati koristi od svega ovoga", rekao je Raguž.
Nema promjene plata i nakanada za tužioce i sudije
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije danas podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, koji je razmatran u prvom čitanju.
Predloženim zakonom, koji je sačinio Savjet ministara, bilo je predviđeno uvođenje naknada za prevoz, topli obrok, smještaj i odvojeni život za sudije i tužioce, te određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou BiH, kao i smanjenje naknade za regres, odnosno njeno usklađivanje sa naknadom za regres u ostalim institucijama BiH.
Za sprovođenje ovih rješenja godišnje je potrebno dodatnih 600.000 KM iz budžeta BiH.
Zakon je bio predložen radi sprovođenja odluke Ustavnog suda BiH kojem su sudije prije nekoliko godina podnijele apelaciju, smatrajući da su diskriminisane jer nemaju kao ostali zaposleni u institucijama BiH naknade za prevoz, topli obrok, smještaj i odvojeni život.
Predloženi zakon dva puta je dobio negativno mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda.
U raspravi o ovom zakonskom prijedlogu hrvatski delegat Martin Raguž ocijenio je da ponuđena rješenja nisu u skladu sa Ustavom BiH koji propisuje da se naknada licima koja obavljaju službu u institucijama BiH ne može smanjivati tokom mandata, ali ni Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH koji se ne primjenjuje na pravosuđe.
Hrvatski delegat Zdenka DŽambas podsjetila je da je odlukom visokog predstavnika 2005. godine stupio na snagu zakon o platama i naknadama sudija i tužilaca na nivou BiH koji su, na osnovu tog zakona, imali 10 puta veću platu od prosječne u zemlji.
"Tada je rečeno da im je u platu sve uključeno, a sada se žale na ljudska prava", rekla je DŽambasova i zatražila objašenje koji zakon treba primjenjivati na sudije i tužioce s obzirom na to da zakon visokog predstavnika nikada nije ukinut.
Predsjedavajući Doma naroda Bariša Čolak dao je pauzu do 14.00 časova.