Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da ukoliko BiH želi krenuti naprijed mora biti ostvaren unutrašnji dogovor i postignut bazični konsenzuz o BiH, bez učešća stranaca.
"Da je bilo pameti i odgovornosti Dejtonski mirovni sporazum je trebalo sprovoditi u svim njegovim dijelovima, a ne mijenjati nepravnim `bonskim ovlašćenjima` i miješanjem stranaca. Takav pristup bi sigurno doveo do daleko većeg stepena razumijevanja i međunacionalnog pomirenja u BiH, a ovako se reprodukuju stalne razmirice i sukobi", istakao je Dodik u autorskom tekstu za "Glas Srpske" povodom 22 godine od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
On je naglasio da su Republika Srpska i Federacija BiH mogle ostvariti izuzetnu saradnju koordinacijom i harmonizacijom propisa, koja bi svima bila od koristi.
"To nije učinjeno zahvaljujući i dijelu međunarodne zajednice koja već treću deceniju neodgovorno upravlja u BiH. Stvoreno je podijeljeno društvo, stanje je sve gore i sve dalje od rješavanja suštinskih pitanja - ekonomskih, socijalnih, društvenih, regionalnih. BiH stoji i sve više se dijeli",upozorio je Dodik.
On je podsjetio da su aneksi ključni dokumenti Dejtonskog mirovnog sporazuma, a aneks četiri ili Ustav BiH osnov za funkcionisanje BiH kao zajednice država nastale u Dejtonu.
"Nije predviđena nikakva ratifikacija u parlamentu `međunarodno prizante Republike BiH`, što govori o njenom dotadašnjem papirnatom postojanju na terenu", dodao je Dodik.
Nažalost, ističe Dodik, ni danas region nije izvan sudara velikih sila, pa ni njegova stabilnost ne zavisi samo od međunacionalnih odnosa i prijeko potrebnog pomirenja.
"BiH, nastala prije 22 godine u Dejtonu, nikako da iskorači iz ratnih stereotipa. Postojanje više istina zavisno od naroda, još dugo, dugo će opredjeljivati odnose, ali i sudbinu BiH", ocijenio je Dodik.
On je ponovio da Haški tribunal, zatvarajući svoje sudovanje, nije dao balkanskim narodima da sami prave svoju istoriju bez viška i sa nadom u pomirenje nakon jugo-balkanskih ratova, niti je donio bilo šta od onoga što su bili proklamovani ciljevi - kazna za zločince, pravda za žrtve i pomirenje među narodima.
Dodik je ponovio da Ustavni sud BiH djeluje nepravno i neustavno po formuli -dva Bošnjaka i tri stranca preglasaju dva Srbina i dva Hrvata, a na takav način nastale su i dvije ključne odluke ovog suda.
"Prva takozvana odluka o konstitutivnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata na prostoru cijele BiH, a ne na teritoriji entiteta, kako je propisano Ustavom BiH, reguliše izbor srpskog člana Predsjedništva BiH u Republici Srpskoj, a bošnjačkog i hrvatskog iz Federacije BiH, kao i delegata u Dom naroda parlamenta BiH. Ova odluka je poslužila kasnije za brojna nametanja amandmana na ustave entiteta i neustavnih zakona", podsjetio je Dodik.
Predsjednik Srpske ističe da je drugom odlukom Ustavnog suda BiH o "ustavnosti" odluke o nametanju Suda i Tužilaštva BiH, koju je donio visoki predstavnik, izvršen je udar na pravosuđe.
"Po Ustavu BiH postoji samo Ustavni sud BiH, kao jedina ustavna institucija na nivou BiH. Sva ostala pravosudna nadležnost - zakonodavna i sudska, pripada isključivo entitetima. Kreiran je sistem neodgovornosti u kome su Sud i Tužilaštvo BiH pravna karikatura, što ograničava i ljude koji u njima rade da sa uvjerenjem i pravim, a ne izmišljenim dokazima, vode postupke i izriču presude", zaključio je Dodik.
