• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Princip je bio jugoslovenski nacionalista"

Autor SRNA

Gavrilo Princip je bio jugoslovenski nacionalista, koji je težio ujedinjenju južnih Slovena, a ne terorista i srpski nacionalista, ističe direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić.

On objašnjava da "cijela priča oko toga da je Srbija izazivač Prvog svjetskog rata, pa i više ratova, ima ranjivo mjesto - a to je da mali narodi ne mogu da izazovu veliki rat".

"Da li postoji iko ozbiljan ko bi mogao da razmišlja u pravcu da je sudbina sveta 1914. godine bila u rukama Nikole Pašića, pored toliko careva, velikih sila i vojski, modernizacije naoružanja, vojne industrije i udesetostručenih vojnih budžeta velikih zemalja, bar deceniju pred Prvih svetski rat", rekao je Perišić povodom sto godina od smrti Gavrila Principa.

On navodi da je Princip bio "dijete sela", da je rastao u teškim uslovima, mnogo čitao, obrazovao se i "uviđao da austrougarska vlast u anektiranoj BiH nije mogla da upravlja nečim što je bila zamjena za demokratiju tog doba".

Pokret "Mlada Bosna", kako podsjeća Perišić, nastao je iz bunta omladine sačinjene uglavnom od đaka svih nacija porijeklom sa sela, koja je od rođenja osjećala teško breme austrougarske okupacije i vlasti, a preko strane literature saznavala kako izgleda svijet i borba za veća prava.

"Omladina u BiH bila je zagledana u Srbiju, zbog toga što je Srbija u to vreme bila nezavisna država, imala svoje institucije i parlamentarni život, slobodnu štampu i bila ljubomorna na svoju državnost i nezavisnost, te spremna da obezbedi svoju budućnost, za koju je mnogo žrtvovala u prošlosti", ističe Perišić.

U trenutku kada je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, kako kaže Perišić, Gavrilo Princip bio je devetnaestogodišnjak nepokolebljivih uvjerenja, pod snažnim uticajem literature i sa izuzetno izraženim osjećajem za socijalnu pravdu.

On navodi da postoji mnogo indicija da je Austrougarskoj bilo u interesu da se taj atentat dogodi i da je raspolagala informacijama da bi se to moglo dogoditi, ali nije reagovala, jer joj je bio potreban povod za rat za koji se dugo pripremala.

"U prilog tome govori i dokument nemačkog porekla - pismo načelnika nemačkog Generalštaba načelniku austrougarskog Generalštaba iz 1913. godine, gde, između ostalog, kaže da je njegov stav da neminovno mora doći do rata između Germana i Slovena. On navodi da je potrebno da se svi narodi germanskog duha pripreme, ali da bi bilo dobro da povod za taj rat dođe od Slovena. Taj dokument dokazuje da je ispisivan željeni scenario", kaže Perišić.

Zbog čega je pucanj u Sarajevu poslužio kao povod za rat - jeste pitanje koje je, kako navodi Perišić, skinuto sa dnevnog reda u nauci, jer su ga i domaći i strani istoričari odavno definisali samo kao povod za Prvi svjetski rat.

"U periodu koji je prethodio Sarajevskom atentatu u svijetu se dogodilo više od 90 atentata na premijere, careve, kraljeve i značajne političke ličnosti i nijedan od tih atentata nije izazvao rat",podsjeća Perišić.

On naglašava da pripadnici "Mlade Bosne" ne mogu biti označeni kao teroristi, kako ih danas u politički motivisanoj revizionističkoj literaturi na Zapadu nazivaju istoričari poput Kristofera Klarka.

"To je potpuno brkanje pojmova, terminologije i konteksta istorijskih događaja", objašnjava Perišić.

On upozorava da se javljaju proizvoljna i neosnovana mišljenja da je Gavrilo Princip izazvao Prvi svjetski rat u kome je poginulo oko 9,5 miliona vojnika i pet miliona civila, a da iza njega stoji srpska vlada.

Kako ističe Perišić, za to ne samo da ne postoji dokaz, nego ni razumno objašnjenje, jer Srbija je tek stekla nezavisnost i izašla iz balkanskih ratova i "apsolutno joj nije bilo do rata, jer je bila iscrpljena i ekonomski, i vojno, i demografski".

"Srbija je, na neki način, već u dugom istorijskom periodu, proglašena za nekog kriminalca sa velikim dosijeom. Pogotovo danas imate nekoliko generacija političara na Zapadu koji su formirani u tom smislu da istorija nije potrebna, da je treba zaboraviti, da prošlost nije važna i da se treba okrenuti budućnosti", napominje Perišić.

Ti stavovi, međutim, dolaze iz država u kojima se veoma vodi računa o muzejima, arhivima, spomenicima istorijskim ličnostima, a u nekima su i spomenici vojskovođama, "koji su ko zna koliko zločina počinili u kolonijama".

Gavrilo Princip uhapšen je odmah nakon atentata na Franca Ferdinanda, 28. juna 1914. godine.

Budući da je imao 19 godina, te da prema austrougarskim zakonima nije mogao da bude osuđen na smrt u tim godinama, osuđen je na robiju od 20 godina, koju je izdražavo u zatvoru Terezinu, u Češkoj.

Bolovao je od tuberkoloze, a bio je, kako navodi Perišić, izložen stravičnim mučenjima u okovima.

Gavrilo Princip umro je 28. aprila 1918. godine, malo prije završetka Prvog svjetskog rata.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE