Ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović proglašen je za personu non grata i od njega je zatraženo da napusti Crnu Goru.
Vladimir Božović, ambasador Srbije u Crnoj Gori koga je odlazeća crnogorska Vlada juče proglasila personom non grata, rođen je 1970. godine u Nikšiću.
Božović je potom pohađao kriminalističke studije u Beogradu, pa studije prava, malo u Podgorici, malo u Kragujevcu, da bi diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, navodi se u tekstu "Glasa javnosti" iz 2003. godine.
U istom tekstu navodi se da je prvi novac zaradio prodajući knjige i časopise još kao student, dok je istovremeno vozio kamion do Italije.
Ozbiljniji adovkatski angažman uslijedio je po otvaranju sopstvene kancelarije.
Kako se ističe, javnost ga je upoznala kao advokata Mitropolije crnogorsko-primorske, "ali pravu slavu stekao je zastupajući prvog haškog optuženika, Dušana Tadića, zajedno s Džonom Lingvistonom", koji je branio Milana Milutinovića.
Veliko interesovanje javnosti izazvao je poslije Ibarske magistrale i atentata na predsjednika SPO Vuka Draškovića, jer je predstavljao porodice oštećenih, dodaje se u tekstu "Glasa javnosti".
Žalim zbog jučerašnjeg protjerivanja ambasadorâ, jer takvi akti nijesu u duhu evropskog puta i dobre regionalne saradnje prijateljskih država. Odlazeći režim ni u svojim posljednjim danima ne preza od polarizacije društva i produbljivanja podjela. 1/2
— Zdravko Krivokapić (@ZdravkoKrivokcg)November 29, 2020
"Blic" prenosi da u biografiji na "Linkedinu", Božović, između ostalog, navodi da je karijeru započeo 1995. godine kao pripravnik u Beogradu, Srbiji i Milvokiju, SAD, a da je 1997. godine započeo sopstvenu praksu i otvorio advokatsku kancelariju Božović.
To mu je, kako navodi, omogućilo da godinama bude gost na čuvenom Molitvenom doručku u Bijeloj kući u Vašingtonu.
Od 2004. do 2007. godine bio je, ističe, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i generalni inspektor Odeljenja za javnu bezbjednost u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a tokom 2005. godine nacionalni koordinator za policiju i ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori pri Savjetu Evrope.
Ističe da je od aprila do novembra 2012. godine radio kao savjetnik ministra u kabinetu ministra unutrašnjih poslova, a od novembra 2012. do maja 2014. godine bio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova zadužen za unutrašnju kontrolu i međunarodnu saradnju.
Takođe, navodi da je bio i savjetnik ministra u kabinetu ministra unutrašnjih poslova od maja 2014. do maja 2015. godine.
Nekadašnji član Srpskog pokreta obnove, prešao je u Srpsku naprednu stranku gdje je kasnije postao član Glavnog odbora SNS. Osnivač je fonda Petar Drugi Petrović Njegoš i Centra za strateške projekte.
Predsjednik Aleksandar Vučić zakazao je za danas sastanak sa premijerkom Anom Brnabić i ministrom spoljnih poslova Nikolom Selakovićem povodom najnovijih dešavanja u odnosima sa Crnom Gorom i, kako je potvrđeno Tanjugu u Vučićevom kabinetu, sa željom da se spuste tenzije. Vučić namjerava da sa Anom Brnabić i Nikolom Selakovićem razmotri i druge spoljnopolitičke teme, prije svega odnose sa zemljama u regionu. Sastanak je zakazan za 18.00 časova u sjedištu predsjednika Republike na Andrićevom vencu.
Zašto je proglašen personom non grata?
Iz resora odlazećeg crnogorskog ministra spoljnih poslova Srđana Darmanovića saopšteno je ranije danas da je ambasador Božović proglašen nepoželjnim sa obrazloženjem da je u petak, kako navode, nelegalnu i nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao "oslobođenjem" i "slobodnom voljom" crnogorskog naroda.
Time je, smatraju, srpski diplomata još jednom na "najdirektniji način, omalovažio državu koja mu je dala diplomatsko gostoprimstvo".
Prema tumačenju crnogorskog MSP, Božović je to učinio nakon dužeg i, kako tvrde, kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa uobicajenim i prihvatljivim standardima obavljanja diplomatske funkcije.
Dodaju da je Božović više puta usmeno i pisanim putem upozoren na neprihvatljivost ovakvog ponašanja.
Ovakvim ponašanjem, smatra crnogorsko Ministarstvo, Božović je "unizio i najviše zakonodavno i predstavničko tijelo - Skupštinu Crne Gore", koja je 29. novembra 2018. usvojila Rezoluciju o poništenju odluka Podgoričke skupštine kojom je tada ukinut dotadašnji suverenitet Crne Gore, njena teritorija prisajedinjena Kraljevini Srbiji i nasilno detronizovan kralj Nikola Petrović Njegoš, prenijele su podgoričke Vijesti.
(Mondo/Tanjug)