Na vanrednoj konferenciji Ministarstva odbrane Hrvatske (MORH) rečeno je da dron koji se juče srušio u Zagrebu i dalje nije identifikovan. Letjelica se u Zagrebu srušila oko 23 sata, a u vazdušni prostor je stigla iz susjedne Mađarske.
Ministar odbrane Mario Banožić i načelnik generalštaba hrvatske vojske admiral Robert Hranj rekli su da zemlja porijekla i tip bespilotne letjelice i dalje nisu stootdsto poznati. Za sada svi dostupni podaci ukazuju na to da je u pitanju "Tupoljev 141 Striž" (na fotografiji ispod), koji se proizvodio u SSSR sedamdesetih i osamdesetih godina, a koristi ga još samo Ukrajina.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da mu je predsjednik Mađarske Viktor Orban rekao da je letjelica u Mađarsku ušla iz rumunskog vazdušnog prostora. Ukrajina je šturo reagovala da letjelica nije njihova.
Banožić je kazao da je letjelica u 22:57 ušla u hrvatski vazdušni prostor iz pravca Mađarske na visini od 1300 metara, brzinom 700 kilometara na čas. Kaže da dron nije bio prijetnja za Hrvatsku.
Admiral Hranj kazao je da je Hrvatski sistem nadzora letjelicu registrovao od trenutka kada je ona ušla u njihov vazdušni prostor i da je njen let praćen do pada u Zagrebu što je trajalo 7 minuta:
"Ne mogu komentarisati druge države, ne želim. Snimili smo je našim radarima. Mi imamo radarski sistem, on je umrežen, automatizovan i uvezan u sistem NATO-a. U ovom trenutku ne znam koji ju je radar snimio, vjerovatno radar sa Sljemena koji je na najboljoj poziciji", rekao je Hranj naglasivši potom da "Hrvatska ima protivvazdušnu odbranu koja ima određena ograničenja i da je u planu njena intenzivna modernizacija".
NATO: Pratili smo putanju
Iz sjedišta NATO-a u Briselu stigla je prva reakcija u kojoj je saopšteno, prenosi Večernji list, da je NATO-ova integrisana vazdušna i raketna obrana pratila put letenja objekta koji se na kraju srušio u Zagrebu.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) saopštila je u petak da bespilotna letjelica, koja je u četvrtak naveče ušla u hrvatski vazrušni prostor i pala u Zagrebu, nije imala transponder pa je zato HZKP nije detektovao sekundarnim radarima koji se koriste za nadzor aviona.
"HKZP je pojasnio da je u Hrvatskoj, radi osiguranja nadzora kontrolisanog vazdušnog prostora, propisana obveza korištenja sistema za aktivnu detekciju (transpondera) za sve vazduhoplove koji ulaze u hrvatski vazdušni prostor te da vazduhoplovi bez transpondera nisu vidljivi za sistem kontrole".
U HKZP dodaju da su naknadnim pregledom podataka s primarnog radara na lokaciji Pleso detektovani radarski odrazi i putanja koji odgovaraju vremenu i lokaciji pada bespilotne letjelice.
Rumunsko ministarstvo: Došao je iz Ukrajine
Rumunsko ministarstvo odbrane objavilo je saopštenje o letjelici koja je pala u Zagrebu.
"Rumunski sistem vazdušnog nadzora uhvatio je u četvrtak, 10. marta, signal letjelice, najvjerovatnije drona, koji je prešao nacionalni vazdušni prostor za vrlo kratko vrijeme, manje od tri minute. Letjelica je ušla u rumunski vazdušni prostor oko 23:23, dolazeći iz Ukrajine, a napustila nacionalni prostor oko 23:26 u smjeru Mađarske. Vrlo kratko vrijeme u kojem je ova letjelica letjela nacionalnim vazdušnim prostorom, velika brzina i mala visina, kao i tadašnji terenski i vremenski uslovi, nisu omogućili korištenje drugih proceduralnih sredstava za daljnju identifikaciju letjelice", objavili su Rumuni.