Policijski stručnjaci o masakru: Ako ljudi stradaju, nema čekanja - morate ga spriječiti da ubija

Oglasili su se stručnjaci za bezbjednost o tome da li je u masakru na Cetinju moglo da bude manje žrtava.

Stručnjaci koji su radili u hrvatskoj i srpskoj policiji, penzionisani hrvatski policajac Mladen Gojun i pukovnica srpske policije u penziji Slavica Radovanović, rekli su podgoričkim Vijestima da policajci nisu bili dužni, niti su smjeli da čekaju dozvolu da upotrijebe vatreno oružje i spriječe Vuka Borilovića (34) da nastavi napad u kojem je na Cetinju ubio 10 i ranio šestoro ljudi. Ističu i da je Uprava policije (UP) morala da obavijesti javnost o dešavanjima u prijestonici Crne Gore u najkraćem mogućem roku, najkasnije sat-dva nakon događaja, kako ne bi došlo do daljeg uznemiravanja javnosti.

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima (član 79), policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje i prije nego što upozori lice na koje će pucati "ako je ugrožen njegov život ili život drugih lica". Sumnju u efikasnost policijske akcije dodatno je pojačala informacija da je Borilovića ubio sugrađanin, koju je saopštila viši državni tužilac Andrijana Nastić.

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, Dalibor Šaban, tvrdi da je policija odmah izašla na lice mjesta.

"Ukoliko je događaj prijavljen u 15.30 časova, a službenici su bili na licu mjesta u 15.30 časova, uspjeli su da za kratko vrijeme obezbijede lice mjesta, kako bi zaštitili građane od mogućih posljedica postupanja nasilnika. Teško je konstatovati da policija nije reagovala na vrijeme", rekao je Šaban za TV Vijesti.

Mladen Gojun ističe da bi trebalo "praviti razliku između ubistava i talačke krize", a da se prva dogodila na Cetinju i da zato policajci na terenu nisu trebali da čekaju bilo kakvo odobrenje za pucanje.

"Ako se policajac nađe u sličnoj situaciji, bez obzira da li je u civilu ili u uniformi, nema zahtjeva niti čekanja na dozvolu za pucanje. I u bivšoj državi (SFR Jugoslavija), a sada i u svakoj, Zakonom o unutrašnjim poslovima i pravilnikom o rukovanju i upotrebi vatrenog oružja, riješena je zaštita života i imovine ljudi. Dakle, zakonom je regulisano da se u tim situacijama može koristiti vatreno oružje, za zastrašivanje i tako dalje. Međutim, ako su, kao u ovom slučaju, ljudi već ubijeni, onda, po mom dubokom uvjerenju i iskustvu, nema mnogo razmišljanja, niti traženja odobrenja - morate spriječiti osobu da dalje ubija", rekao je on.

On objašnjava da se u crnogosrkoj prijestonici odvijala "ubilačka akcija" i da policija u toj situaciji nije morala da pregovara.

"U tim situacijama nema šta da se čeka. Koliko sam shvatio, prvo je ubio majku i njenu djecu, a onda krenuo dalje. Ne znam koliko je to trajalo, ali u takvoj akciji, po mom mišljenju, nema mnogo razmišljanja", rekao je on. 

Gojun je rekao da su policajci morali neovlašćeno, nakon formalnog upozorenja, da upotrijebe oružje i spasavaju živote građana i sopstvene živote, ističući da je, prema njegovom mišljenju, događaj trajao predugo.

"Mogu da budem u grupi policajaca i da čekam uputstva od nadležnog, ali ako u datom trenutku procijenim da su se stekli uslovi za upotrebu vatrenog oružja. Ako procijenim da su životi građana ili moj ugroženi i da bi, objektivno, moglo doći do smrti - nema šta da čekam komandu vođe grupe, sektora... Bez obzira na zakon i propis policajac ima mogućnost da procijeni kada su životi građana ugroženi. To je bilo presudno. Formalno su morali da kažu: 'Stanite, predajte se, bacite oružje', a zatim da zaštite živote građana ne razmišljajući o eventualnom prekoračenju sile", rekao je Gojun.

Komentarišući navode UP-a da su policajci ispalili 20 projektila u pravcu Borilovića, kako bi ga onesposobili, pita da li su sa toliko ispaljenih hitaca postigli neki efekat. "Shvatio sam da ga je upucao građanin. Ne znam koji je zakonski okvir, ali po mom mišljenju, kada je građanin procijenio da može doći do daljeg ubijanja ljudi, proradio je instinkt za preživljavanjem i reagovanjem", rekao je on.

Slavica Radovanović kaže da je policija u situacijama poput one od prije dva dana na Cetinju, "gdje imamo veoma tragičan ishod", trebalo da u prvih sat-dva nakon događaja građanima predoči bar osnovne informacije.

"Trebalo je da se predstavi neka geneza slučaja, ali i da se objasni da li je lice koje je počinilo zločine imalo oružje u legalnom posjedu. Policija treba što prije da dođe do podataka i iznese opšte informacije, jer događaj izaziva uznemirenost javnosti. Policija to nije učinila, već se oglasila tek nekoliko sati nakon masakra. Najviši državni zvaničnici su putem društvenih mreža obavijestili da se dogodila tragedija, ne iznoseći detalje o tome šta se dogodilo, a javnost je o događaju obaviještena samo iz medija, koji su imali pristup samo nezvaničnim informacijama", rekla je ona.

U brojnim kriznim situacijama ovog tipa u zapadnim zemljama, lokalna policija ima praksu da putem društvenih mreža upozorava građane da je kriza u toku i daje im osnovne savjete, da ne prilaze mjestu događaja. Ukoliko se tamo nađu, savjetuje im se da ne napuštaju svoje domove i ne prilaze prozorima.

Iz UP-a su objasnili da saopštenja za javnost nisu davali iz "objektivnih razloga", odnosno dok se ne utvrde činjenice i posljedice ovog, za crnogorske prilike, slučaja bez presedana. U međuvremenu se, kako se navodi, društvenim mrežama proširila velika količina dezinformacija u kojima se spekuliše o motivima zločina, broju i identitetu žrtava.

Ona je rekla i da li je moglo biti manje žrtvana da je policija blagovremeno obavijestila javnost o dešavanjima na Cetinju.

"Ne znam šta da vam kažem... Ukoliko je policija imala informaciju da se u porodičnoj kući nešto dogodilo i da postoji opasnost da ta osoba povrijedi druge ljude, trebalo je odmah da dođe na lice mjesta i da pokuša da ga spriječi, da se obezbijedi prostor da ne bi bilo daljih težih posljedica. Ako je, pak, osoba izašla iz kuće i niko nije prijavio da je pucano, a to su kratki vremenski periodi, a policija stigne i nema informacija, ne mogu za sve okrivim policiju", ističe.

Ona navodi da policija u Crnoj Gori i Srbiji, pošto se takvi slučajevi rijetko dešavaju, ne radi sa građanima na preventivnom obrazovanju, ali da bi to trebalo da počnu. "Ako čujete pucnjavu ili neki metež na ulici, građani bi trebalo da imaju bar osnovna znanja o svojoj bezbjednosti, da se zaključaju u svoje kuće, da ne izlaze napolje, da odmah pozovu policiju, da se zaštite... Ovo su teme za policijski rad u zajednici", rekla je ona.

Obdukcija je, kako prenose "Vijesti", pokazala da je Borilović pogođen sa pet metaka, a balističari i patolozi će procijeniti koje je oružje korišćeno, a koje su rane smrtonosne.

(MONDO/Vijesti)