Vladajući "Pokret Evropa sad" obećao je uvođenje radnog vremena od sedam sati, čemu se mnogi vesele, dok se poslodavci bune.
Zvuči kao loš balkanski vic - Crnogorci bi da rade još manje. Ali, stvar je ozbiljna. Vladajući Pokret Evropa sad obećao je sedmočasovno radno vrijeme kojem se mnogi raduju, dok se poslodavci bune.
Da li će radno vrijeme u Crnoj Gori biti sat kraće i od kada znaće se nakon pregovora koje vode Vlada, reprezentativni sindikati i poslodavci.
Na posljednjem Socijalnom savjetu najviše su negodovali iz građevinskog i turističkog sektora koji već funkcioniše sezonski i s hroničnim nedostatkom radne snage.
"To bi podrazumjevalo temeljnu reorganizaciju poslova, potenciranje prekovremenog rada i preraspodele radnog vremena (za šta postoje ozbiljna zakonska ograničenja) i dodatne troškove ili nova zapošljavanja koja mnogi ne mogu da finansiraju. Skraćenje radnog vremena za većinu poslova u turizmu apsolutno nije moguće", navode iz Unije poslodavaca Crne Gore.
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, s druge strane, kažu da od 1. januara ove godine do danas Inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u privrednom sektoru.
"Proces implementacije će biti pažljivo planiran, u saradnji sa sindikatima, poslodavcima, akademskom zajednicom i drugim relevantnim akterima. Fokusirani smo na analize koje će pokazati kako se sedmočasovni radni dan može primjeniti u praksi, bez ugrožavanja ekonomskih performansi", saopštili su za DW iz kabineta ministarke Naide Nišić.
Sat manje i za državni posao
U javnom sektoru malene Crne Gore radi skoro 80 hiljada ljudi, što je trećina ukupno zaposlenih u zemlji. Prenatrpana, mahom partijska administracija, često je spora i neefikasna.
Iz privatnog sektora zbog toga državu pozivaju da se pre skraćivanja radnog vremena pozabavi optimizacijom javne uprave, povećanjem njene efikasnosti, ali i suzbijanjem sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja.
Deo rešenja, međutim, u resoru ministarke Nišić vide upravo u smanjenju broja radnih sati.
"Savremeni evropski trendovi i brojna istraživanja potvrđuju da kraće radno vreme ne znači nižu efikasnost – naprotiv, ono vodi ka većem zadovoljstvu zaposlenih, manjoj stopi bolovanja, većoj motivaciji i većoj dugoročnoj koristi za poslodavce i društvo u cjelini" , navode iz Ministarstva.
Jedini u Evropi?
Ukoliko izmjene Zakona o radu koje predviđaju uvođenje sedmočasovnog radnog vremena dobiju podršku većine u Parlamentu, Crna Gora će, prema istraživanju, postati prva država u regionu i Evropi koja je zakonski definisala radno vrijeme od sedam sati.
Francuska je najpoznatiji primjer skraćenog radnog vremena sa zakonskom normom od 35 sati sedmično (što u proseku iznosi 7 sati dnevno), ali to nije eksplicitno definisano kao "sedmočasovno radno vrijeme".
Obećanje o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena prvi put je izneo lider PES-a i premijer Milojko Spajić, povodom Međunarodnog praznika rada prije dvije godine.
Tad je najavio da će skraćenje radnog vremena sa 40 na 35 sati nedeljno predložiti kao deo programa "Evropa sad 2", na kojem je vladajući PES zasnivao predizbornu kampanju.
Nakon formiranja Vlade, Spajić je više puta najavljivao skraćenje radnog vremena, čak i do kraja prošle godine, ali se još čeka da se to i desi.
(DW/Mondo)
