Od kada je Hrvatska prešla na evro početkom 2023. godine, inflacija je, priznaju analitičari, porasla nešto iznad evropskog prosjeka. Sada, pred prelazak Bugarske na evro, imaju savjete i kako što bolje da profitiraju
Dok Bugarska priprema teren za ulazak u evrozonu 2026. godine, iskustvo Hrvatske, posljednje zemlje koja je usvojila evro, nudi vrijedne lekcije, prelazak na zajedničku valutu može donijeti opipljive ekonomske koristi, ali uz neizbježna privremena iskušenja. Strah od poskupljenja je realan, ali ne i nepremostiv, poručuju hrvatski stručnjaci.
Od kada je Hrvatska prešla na evro početkom 2023. godine, inflacija je, priznaju analitičari, porasla nešto iznad evropskog prosjeka. Međutim, većina ekonomskih pokazatelja govori u prilog uspešnog prelaska: BDP je rastao za 3,8 posto, među najvišima u EU, nezaposlenost je pala na rekordno niske nivoe, a prosječne plate porasle su za više od 30 posto od zamjene kuna evrom.
I pored inflacije, hrvatska vlada je uspjela da zadrži stabilan priliv sredstava iz EU fondova, uključujući povlačenje svih 4,5 milijardi evra iz Instrumenta za oporavak i otpornost, prema prognozama agencije Fič.
Uprkos pozitivnim trendovima, potrošači u Hrvatskoj nisu bili imuni na strahove.
"Zbog inflacije koja je počela još pre ulaska u evrozonu, javnost nije mogla jasno da razdvoji efekte same promjene valute od šire ekonomske situacije", kaže profesor Petar Sorić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prenose Vijesti..
Iako je vlada pokušala da spriječi haos sa cijenama, uvođenjem obaveze dvojnog iskazivanja u kunama i evrima, neki trgovci su iskoristili priliku da unapred podignu cijene, pre nego što su nova pravila stupila na snagu. Tako su mogli da tvrde da kasnije nisu povećavali marže, iako su to učinili unapred.
Bugarska, koja planira da usvoji evro sljedeće godine, ima šansu da izbegne hrvatske greške. Inflacija u Sofiji trenutno je znatno mirnija nego što je bila u Zagrebu 2023. godine, što otvara prostor za transparentnije praćenje cijena i odlučnije kažnjavanje prevarantske prakse trgovaca.
Bugarska će, poput Hrvatske, primenjivati obavezu dvojnog prikazivanja cijena u nacionalnoj valuti i eurima od jula, potez koji bi trebalo da pomogne građanima da lakše prate promjene.
Neki izvori rasta cijena nemaju direktne veze s evrom. U Hrvatskoj je snažan rast turističkog sektora doprineo skoku cijena: turistički aranžmani poskupjeli su za čak 50 posto u tri godine, znatno više nego u drugim mediteranskim destinacijama poput Španije ili Grčke. To je delimično rezultat pojačane potražnje nakon pandemije.
Uprkos kritikama, hrvatska vlada i Hrvatska narodna banka ističu konkretne koristi članstva u evrozoni. Direktorka Odsjeka za evropske poslove HNB Ana Šabić navodi da se zemlja oprostila od skupih troškova konverzije, dok se rizik države u očima investitora praktično izjednačio s Nemačkom.
Prema procjeni HNB-a, Hrvatska sada godišnje štedi oko 160 miliona evra samo na smanjenju troškova razmene valuta.
"Hrvatska je ostvarila sve očekivane koristi članstva, i to u najizazovnijem mogućem trenutku", poručuje Šabić. Ipak, upozorava da je uspjeh zavisio od detaljnog planiranja i jasne raspodele odgovornosti među svim akterima što je lekcija koju Bugarska ne smije ignorisati.
(EUpravo zato.rs)
