Tačno 61 zlatnik, 25 zlatnih ogrlica, sedam narukvica ukupne težine 4,2 kilograma otkrili su u petak u Zlatnoj jami na Mosoru speleolozi.
Na ovo veliko otkriće i pravo blago pod zemljom naišli su pri redovitom biospeleološkim istraživanjima koje provode na svim dalmatinskim planinama pa tako i na Mosoru.
"Već smo nekoliko puta obišli područje oko Zlatne jame, naišli smo na veliki broj neobičnih insekata, pa smo nastavili istraživanje kako bi otkrili i druge vrste. Jama nije duboka, nakon par minuta od spuštanja s kolegama sam pretraživao po kosini jame jer se upravo na tim mjestima skuplja najviše insekata, te sam u jednom trenutku opazio kako nešto svijetli u mraku", priča Tonći Rađa, iskusni speleolog.
On je u dugogodišnjoj praksi pod zemljom nailazio na otpad, bombe, lešine, a na žalost i brojne ljudske kosti, ali ovakav pronalazak ga je s razlogom šokirao.
"Čim sam malo otkopao zemlju predamnom je na tlo ispalo pet, šest zlatnika i što sam više kopao, bilo ih je sve više. Bio vam je to prizor poput filmova, odmah su se spustili i drugi kolege, svi smo još uvijek u nevjerici", priča za "Slobodnu Dalmaciju" Rađa s kojim su bili Daniel Krstulovic Opara, predsjednik Dalmatinskog speleološkog saveza i Frane Kožemelj Marinero.
S obzirom da je riječ o jamskom prostoru koji se svakog trenutka može urušiti, pogotovo nakon posljednjih potresa, oprezno su nastavili kopanje i uvidjeli kako pronađeno blago nije jedino.
"Na dubini od 25 centimetara opazili smo tvrdi predmet valjkastog oblika i kopajući dalje shvatili da je u zemlji ćup. Oprezno smo ga otkopali, bio je u jako dobrom stanju, gotovo neoštećen, a kada smo zavirili u ćup unutra je bilo još zlatnika, ali i drugog zlatnog nakita", priča još uvijek vidno iznenađen Rađa koji s kolegama speleolozima još uvijek ne može vjerovati bogatom otkriću.
Kad su se pribrali, speleolozi su pokupili i prebrojili sve zlatnike i o pronalsku obavijestili policiju, ali šta će sa zlatnicima i nakitom biti dalje to još uvijek nije poznato.
Otkud zlatnici u mosorskoj jami? Bilo je prvo što im je palo na pamet nakon pronalaska. Ko ih je ostavio i kada? Mogući odgovor na njihova pitanja skriva se u legendi o Zlatnoj jami.
Po toj legendi Miško Spaija iz Donjeg Sitna na Mosoru bio je 13 godina zarobljenik u grčkoj vojsci i dobio je knjižicu s legendom o zlatu na Mosoru.
Tamo je, kako je razglasio Spaija, a potom legendu prenio i planinarski glasnik Hrvatski planinar iz 2002. godine, u podzemlju Mosora skrivena je zlatna kvočka i 12 pilića a zlato je tamo skriveno kada su Avari išli u pohod na Solin. S obzirom na sve jama je s razlogom nazvana Zlatnom, par vijekova nakon tog vremena legenda je sada dobila i potvrdu.
Stoga Rađa i kolege imaju razloga da vjeruju da je i ovde riječ o pravom malom bogatstvu, najvjerovatnije nekog od imućnijih mještana. O kome je riječ zasigurno se nikada neće saznati, a pretpostavlja se da Zlatna jama skriva još blaga.
Upravo zbog toga kao i zbog činjenice da zlatnici imaju i veliku numizmatičku vrijednost, speleolozi su odmah uputili molbu Ministarstvu kulture da uz pomoć policije ograde i čuvaju to područje.
(MONDO)
