Čak iako ne pobijede kandidati na izborima za Evropski parlament u Hrvatskoj mogu da poboljšaju finansijsko stanje.
Iako mnogi kandidati u Hrvatskoj neće osvojiti mandate u Evropskom parlamentu, zbog učestvovanja u izborima mogli bi da povećaju svoje bankovne račune s obzirom na minimalnu potrošnju u kampanji, a relativno visoke iznose naknada za nju, piše hrvatski portal Gong.hr.
Tako stranke i liste građana koje na izborima dobiju najmanje pet posto glasova, a ne osvoje mjesto u EP, imaju pravo na naknadu troškova kampanje u iznosu od 50.000 kuna.
Jedno osvojeno mjesto u EP donosi 250.000 kuna, pri čemu ukupan iznos naknade troškova izborne kampanje po pojedinoj stranci, odnosno listi, ne smije prelaziti iznos od 1.500.000 kuna.
Vlada je, u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti i izborne kampanje 21. marta 2013, odredila iznos naknade troškova kampanje na koju imaju pravo političke stranke i liste grupe građana koje na izborima za članove Evropskog parlamenta dobiju najmanje pet posto važećih glasova.
Stranke i nosioci lista grupe građana koji učestvuju na izborima dužni su najkasnije 30 dana nakon održanih izbora da javno objave i dostave finansijske izvještaje drzavnoj komisiji koja je i zadužena za donošenje odluke o tim pitanjima.
Neke bi političke stranke tako i mogle završiti u plusu, ali bi građani bili u minusu jer ih stranke i ostali kandidati na izborima nisu u dovoljnoj mjeri animirali da izađu na izbore.
Nisu im ponudili, niti objasnili svoje programe, a o kvalitetnom upoznavanju njihovih kandidata da i ne govorimo, zaključuje portal Gong.hr.
Državna izborna komisija (DIP) Hrvatske saopštila je da je do 11 časova na birališta u Hrvatskoj izašlo 5,98 odsto birača ili 178.757 građana što je očekivano mala izlaznost na izbore za 12 hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu.
Poređenja radi na prošlogodišnjem referendumu o ulasku Hrvatske u EU do 11 sati glasalo je 11,44 odsto birača. DIP je saopštio da jenajveća izlaznost na prvim izborima za hrvatske evroparlamentarce uKarlovačkoj županiji 7,63 odsto, a najmanja u Zadarskoj 4,59 odsto.
Premijer Hrvatske Zoran Milanović izjavio je poslije glasanja da je riječ o prvim evropskim izborima u hrvatskoj istoriji. On je izrazio uvjerenje da će odziv biti veći od evropskog prosjeka.
Predsjednik Ivo Josipović izjavio je da je siguran da će ko god dabude izabran časno i odgovorno obavljati funkciju poslanika u EP. On je dodao da građani treba da se naviknu na izbore za evroposlanike.
Birališta će biti otvorena do 19 časova, a prvi rezultati očekuju se poslije 21.30.
Na 28 lista, 27 stranačkih i jednoj nezavisnoj čiji je nosilac istarski župan Ivan Jakovšić, učestvuje 336 kandidata za 12 poslaničkih mandata.
Glasanje se održava u 51 zemlji.
Poslanici će biti birani na godinu dana, do redovnih izbora za Evropski parlament koji će biti održani naredne godine.
Cijela Hrvatska i biračka mjesta u inostranstvu, gdje je glasnje počelo juče i traje dva dana, biće jedna izborna jedinica, pa je zbog toga odbačen zahtjev da listići budu štampani na jezicima manjina, odnosno ćirilicom.
Nakon revizije registra birača glasačko pravo u Hrvatskoj ima 3.740 951 građana, što je za 763.814 ili osam odsto manje nego na referendumu za ulazak u Evropsku uniju održanom u januaru prošle godine kad je moglo da glasa 4.504.765 osoba.
Osim na 6.614 biračkih mjesta u Hrvatskoj, glasaće se i na 82 biračka mjesta u 51 državi. Od toga će u Srbiji glasati 248 birača koji su se aktivno registrovali, odnosno javili ambasadi u Beogradu gdje će biti dva i generalnom konzulatu u Subotici gdje će biti jedno biračko mjesto.
(MONDO)