Raspravno veće Tribunala u Hagu pozvalo optuženog Šešelja i tužilaštvo da se izjasne o nastavku postupka poslije izuzeća sudije Frederika Harhofa.
Rok za izjašnjavanje je 14 dana od kada Šešelj bude dobio prevod današnje odluke na srpski jezik.
Po ranijoj preporuci potpredsjednika Tribunala Karmela Ađijusa, Šešelj i tužilaštvo bi trebalo da se izjasne "o pitanju da li ponovo saslušati čitav predmet, ili nastaviti postupak s novoimenovanim sudijom".
Umjesto sudije Harhofa koji je, na Šešeljev zahtjev, izuzet iz raspravnog vijeća jer je ostavio utisak pristrasnosti u korist osuđujuće presude, u raspravno vijeće je krajem oktobra imenovan Madaje Nijang iz Senegala. Vijeće čine još predsjedavajući Žan-Klod Antoneti Flavija Latanci.
Kako je napisao sudija Ađijus, veće bi, posle konsultacija sa optuženim i tužiocima, trebalo da odluči "da li suđenje nastaviti ili ne".
U vrijeme izuzeća sudije Harhofa krajem avgusta, bilo je preostalo samo da se izrekna presuda Šešelju. Izricanje presude bilo je zakazano za 30. oktobar, ali je, poslije izuzeća, odloženo na neodređeno vrijeme.
Uslov za nastavak postupka, po praksi Tribunala, je da se novi sudija upozna s predmetom, odnosno da pročita čitav spis sa suđenja Šešelju. Alternativa je da proces Šešelju počne ispočetka što pravnici u Hagu smatraju malo vjerovatnim.
Iako su u sudije bile zamjenjivane tokom suđenja u Hagu, do sada se nije desilo da sudija bude izuzet na samom kraju postupka, uoči izricanja presude. Pravilima suda nije predviđen postupak u takvom slučaju.
Posebno vijeće Tribunala utvrdilo je krajem avgusta - prihvativši Šešeljev zahtjev za izuzeće Harhofa - da je taj sudija pismom prijateljima, objavljenim u danskoj štampi, u kojem je kritikovao posljednje oslobađajuće presude Tribunala, "pokazao pristrasnost u korist osuđujućih presuda".
Posebno vijeće ocijenilo je da je to što je sudija Harhof u tom pismu razmatrao odgovornost "vojnih komandanata" relevantno za proces Šešelju, optuženom za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Šešelju se sudi za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. godine. U pritvoru Tribunala je od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao, odmah pošto je objavljena optužnica.
Poslije jednog neuspjelog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo 2007. godine, a izvođenje dokaza je okončano još prošle godine. U završnoj riječi, marta ove godine, tužioci su zatražili kaznu od 28 godina zatvora, a Ssešelj koji se brani sam, je tražio da bude oslobođen.
(Beta)