Prva državna ceremonija povodom Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u operaciji "Oluja" održava se u Sremskoj Rači.
Centralna manifestacija počela je simboličnim susretom premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Sremskoj Rači, mjestu u koje su najprije stigle kolone izbjeglica, prognane 1995. godine u hrvatskoj akciji "Oluja", u kojoj je iz Hrvatske istjerano više od 200.000 Srba.
Na mostu kod Sremske Rače, Vučić i Dodik spustili su u rijeku vijenac u spomen na sve žrtve, a patrijarh Irinej služiće parastos stradalima.
Vučić je na most na Rači stigao predvođen djevojčicom i dječakom obučenim u narodne nošnje. Dodik je stigao s druge strane mosta i kad su se susreli, zagrlili su se i poslije toga položili vijence u Savu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da ne treba da se obesmišljava i negira Republika Srpska, jer u RS niko ne obesmišljava i ne negira Bosnu i Hercegovinu.
"Govorili su da je BiH Jugoslavija u malom, a sad postavljam pitanje zašto živi mala, a nije mogla velika.. Niko da ne negira BiH. Evo, mi nećemo, ali prestanite negirati RS, ne možemo živeti u toj negaciji. Ovo je sombol našeg zajedništva, kao naš vapaj za mir ", rekao je Dodik prilikom obraćanja u Rači.
Samo su Srbi, poručio je, vjerovali u Jugoslaviju, istakavši da su je zato posljednji i napustili.
"Srbi su uvijek željeli mir", rekao je Dodik i poručio da svi znaju šta je BiH, te da to ne treba niko da objašnjava Republici Srpskoj.
Kaže i da je Srbija uvijek bila utočište za sve Srbe "koju su plaćali visoku cijenu zablude" koja se zvala Jugoslavija, od Slovenije preko Hrvatske, Bih, Kosova, Makedonije, pa do Crne Gore.
"RS je uz pomoć Srbije prolazila kroz teške trenutke kada je morala da daje odgovore, tako je bilo i sa Dejtonskim sporazumom, kojim se došlo do mira", kazao je Dodik.
Istakao je i da napori svih u regionu treba da budu usmjereni ka miru, i okrenutosti ka evropskim civilizacijskim vrijednostima.
Skupu u Sremskoj Rači prisustvuju i čanovi Vlada Srbije i RS, predstavnici Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve...
Hiljade građana tokom parastosa drže upaljene svijeće. Prema nezvančnim informacijama na skupu je 20.000 ljudi.
Na početku ceremonije intonirane su himne Republike Srpske i Republike Srbije, a onda su odjeknula zvona koja su označila početak parastosa srpskim žrtvama, koji je služio patrijarh Irinej.
IRINEJ: ZLOČIN BIBLIJSKIH RAZMJERA BEZ OSUDE KATOLIČKE CRKVE
"Na današnji dan da se sjetimo stradalih iz našeg roda i poroda koji su stradali, koji su završili svoje živote bez grobova. Njihova imena i broj zna Bog", rekao je patrijarh Irinej.
Irinej je podsjetio da su oni protjerani iz svojih mjesta i domova u kojima su vijekovima živjeli i gradili ih i da su pod prijetnjom smrću morali da odu u majku Srbiju.
Tako je protjerano 250.000 ljudi ali, ako imamo u vidu stotine srpskih sela bez ljudi, taj broj je i veći i sve svoje su ostavili, rekao je patrijarh.
"Tragedija biblijskih razmjera, koju su nekada doživjeli Jevreji i Jermeni, a mi, Srbi, dolazimo odmah iza njih. Zločin su počinila naša braća po vjeri, sa kojom nas povezuje istorija i kultura, sa malom razlikom što smo mi pravoslavni a oni katolici. Jedina krivica tog nevinog naroda je što su bili Srbi pravoslavne vjere. Ta krivica je pripisana ne samo ovom pokoljenju, nego i 1941. godine kada je postradalo najmanje milion srpskih pravoslavnih duša", rekao je Irinej.
Najtragičnije je, kako je istakao, što to stradanje nije došlo od stranog, nepoznatog naroda, neke vjere nepoznate, nego od braće, sa kojom su Srbi živjeli više od 10 vijekova i sa kojom ih više vezuje nego razdvaja.
"U velikoj tragediji našeg naroda veliku odgovornost snose oni koji predstavljaju rimokatoličku crkvu, nažalost. Očekivalo se da se čuje glas naše braće po vjeri, ali taj glas je izostao", rekao je Irinej.
Patrijarh je istakao da Srbi nisu genocidan narod niti su to ikada u svojoj istoriji bili.
"Mnogo smo postradali, a o nama je stvorena slika kao o narodu koji mrzi. Ta je slika daleko od nas i nadamo se da će biti promijenjena. Hoćemo da se zadovolji pravda i budemo u očima svijeta ono što smo oduvek bili - pravdoljubiv narod", rekao je patrijarh.
On je istakao i da mržnja nikome nije dobro donela.
ĐURĐICA POPOVIĆ: NESTALO JE SVE ŠTO SU STVARALE GENERACIJE
Tada se nisu brojali dani već izgubljeni životi, kolona izbjeglica je bila presjecana, bombardovana, ljudi su ubijani... Htjela sam ih prebrojati, jer nikada nisam vidjela toliko ljudi, ali ni početak ni kraj kolone se nije nazirao, rekla je večeras Đurđica Popović, djevojka koja je prije 20 godina bila u koloni izbjeglica koja je iz Hrvatske u Srbiju bježala pred hrvatskim vojnicima.
Ona je rekla da je tih ljetnjih dana bila okupirana mislima o svadbi kuma.
"Razmišljala sam šta ću da obučem, kakva će mi biti frizura. Izabrala sam haljinicu i lakovane cipelice. Samo nisam znala šta ću ako bude padala kiša. Kišu smo još i mogli da očekujemo, ali oluju nismo mogli ni zamisliti. I jedno jutro probudila nas je pucnjava", navela je ova djevojka.
Popovićeva je kazala da to nije bio prvi put da dječiji san prekidaju rafali.
"Nisam ni pomislila da je 4. avgust 1995. godine bila posljednja noć koju ću provesti u svom krevetu, u svojoj sobi, da mi je to posljednje svitanje zore u mom mjestu", rekla je ona.
Tih dana se, kako je rekla, dani nisu ni brojali, već samo ljudski životi Kako ja nevela uvijek je htjela da prebroji ljude u kolonama, ali im nikada nije vidjela "ni početak ni kraj".
"Gledam nas i pitam se šta smo mi? Nesećnici, heroji, kukavice, igračke? Da li se to istorija šali sa nama ili nas podsjeća na zaboravljene lekcije. Umjesto zaključka, jer ga u ratu nikad nema, ispovjest ću završiti citatom: Ima li šta gore, onaj ostavio mrtvu mater u jarku, drugi opet nesaranjenog sina, treći još i ne zna gdje mu je ko. Rat je veliko zlo", zaključila je Popovićeva.
VUČIĆ HRVATIMA: SLAVITE ŠEST DANA!
Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u novijoj srpskoj istoriji teško naći tužniji dan od 5. avgusta kada se prije 20 godina desila "Oluja" i poručio da se zločin mora oprostiti ali ne i zaboraviti.
"Danas odajemo počast žrtvama, a njih je više od 2000 ubijenih i nestalih u jednom od najvećih pogroma srpskog naroda i njegovoj stradalničkoj prošlosti. Želim da riječi mržnje, sukoba i osvete ne budu te koje će obilježiti današnji dan - sa Hrvatskom imamo mir, čuvaćemo ga i željeti najbolje odnose u budućnosti", rekao je Vučić, dodajući da se nada da ćemo brzo biti i dobri prijatelji u zajedničkoj kući EU.
"Ali danas odavde šaljemo svijetu jasnu poruku da se zločin mora oprostiti ali ne može i ne smije zaboraviti - i to baš na ovome mjestu gdje su Republika Srpska i republika Srbija ujedinjeni u bolnoj tuzi na mjestu koje je pregazilo 250.000 prognanih Srba u strahu da ih ne pregazi hrvatska, kako neki kažu oslobodilačka čizma" naveo je premijer.
On je dodao da je danas previše teško za velike riječi i pomenuo imena nekih od prognanih... i rekao da su oni dio strašne statistike od više od 250.000 imena koji su ubijeni ili protjerani prije 20 godina avgusta 1995. godine.
Vučić je rekao da je za taj spisak žrtava potrebno ispisati 4.000 stranica i šest dana i noći da se pročita.
"Dođe mi kada to znam da pitam one koji taj pogrom slave dva dana - zašto ne slavite šest dana i noći - tako ćete bar moći da se sjetite svakoga koga ste protjerali - da ga proslavite pojedinačno", poručio je Vučić.
U Srbiji i Republici srpskoj je 5. avgust proglašen Danom žalosti.
U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji dijelovi teritorije pod kontrolom pripadnika srpskih vojnih jedinica. Od 2000. godine taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Odlukom hrvatskih vlasti ove godine Oluja će se slaviti dva dana - vojnom paradom 4. avgusta u Zagrebu i centralnom proslavom 5. avgusta u Kninu. Dva dana uoči proslave ove godišnjice u Kninu je postavljen spomenik bivšem predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu.