Josip Broz Tito i dalje je "jači" od prvog potpredsjednika Vlade Hrvatske i lidera vladajućeg HDZ-a Tomislava Karamarka, koji ne uspijeva da ukine Brozovo ime sa ulica i trgova većine hrvatskih gradova.
Karamarko stalno poziva na lustraciju i insistira na tome da Josip Broz Tito ne smije imati svoje ulice i trgove, a to je ponovio i ove godine na komemoraciji u Blajburgu.
Međutim, za tako nešto nema volje čak ni u opštinama i gradskim skupštinama u kojima HDZ ima većinu.
U Velikoj Gorici, Karlovcu i Zaprešiću, koje vode HDZ-ovi gradonačelnici, i dalje postoje trgovi i ulice nazvane po Josipu Brozu Titu.
Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk priznaje da ne mogu da sprovedu zamisao svog stranačkog šefa.
"Odluke o preimenovanju ulica i trgova su u nadležnosti Gradskog vijeća. A da bi inicijativa o promjeni naziva Ulice maršala Tita bila poslata u proceduru, prije toga moramo biti sigurni da će ona proći", objašnjava Turk.
U Karlovcu je svojevremeno propao referendum o uklanjanju Titovog imena sa gradskog trga - odziv je bio mali, a većina odnih koji su izašli glasala je protiv.
Nisu pomogla ni udruženja branilaca iz posljednjeg rata niti druga udruženja koja su snažno podržavala brisanje Titovog imena.
Gradonačelnik Damir Jelić, jedan od najbližih Karamarkovih saradnika, nikako ne uspijeva da nametne tu temu, navode hrvatski portali.
HDZ i druge stranke desnice u Hrvatskoj smatraju da je nekadašnji neprikosnoveni lider SFRJ Josip Broz Tito - diktator koji je kriv za Blajburg i komunističke zločine, dok ljevica i dio javnosti smatra da je Tito otac moderne hrvatske države.
Zagovornici spomenika Josipu Brozu Titu navode da bez njega i partizanskog pokreta ne bi bilo ni Dalmacije u sastavu Hrvatske niti bi današnja Hrvatska bila moguća.
