Program primjene dualnog obrazovanja, na kojem radi srpsko Ministarstvo prosvete, biće završen za pola godine. Šarčević: Mijenjaju se zakoni da bi đaci dobili nadoknadu za rad. I privreda će se direktno uključiti
Kompanije će u skoroj budućnosti moći da finansiraju škole, a njihovi predstavnici dobiće mjesto u školskim odborima. Privreda će postati novi činilac u obrazovanju. Sve to je važno zbog uvođenja dualnog obrazovanja, a da bi bilo izvodljivo moraće da prethodi izmjena prosvjetnih zakona, najavljuje Mladen Šarčević, ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja.
On je nedavno izjavio i da je dualno obrazovanje prioritet u naredne četiri godine, ne samo resornog ministarstva, nego i čitave vlade.
Predstavnici privrede na neki način već su prisutni u srednjim stručnim školama, ali će sada dobiti mnogo veću ulogu. Siniša Kojić, direktor Politehničke škole u Kragujevcu i predsjednik Zajednice mašinskih škola Srbije, objašnjava za "Novosti" da jedan od tri člana školskog odbora koje delegira lokalna samouprava mora da bude predstavnik socijalnih partnera škole.
"Svaka podrška, posebno ovako sistemska, kada je daje država, pomoći će da se privuče više kompanija. Umrežavanje privrede i obrazovanja je važan pomak", naglašava Kojić. "Biće dobro što će kompanije moći još aktivnije i direktnije da se uključe u kreiranje obrazovnog procesa".
On objašnjava da su firme uveliko aktivni partneri Politehničke škole, čiji učenici praktična znanja stiču u nekoliko desetina kompanija i majstorskih radionica. Među prvima su uključeni u projekat kooperativnog obrazovanja u Srbiji, koje bi izmjenom zakona trebalo da preraste u dualno, nalik onom u njemačkom, austrijskom i švajcarskom obrazovnom sistemu.
Važan podstrek nekim učenicima za dualno obrazovanje biće i to što za praktičan rad u kompaniji dobijaju nadoknadu. "Đaci koji su već uključeni u ovakav model obrazovanja dobijaju između 5.000 i 10.000 dinara. Važno je da taj iznos bude koliko-toliko ujednačen, da se veže za minimalnu cijenu rada. Kompanije uvijek pristaju da đacima plate ishranu, prevoz, opremu za rad, a onda i nekoliko hiljada dinara nadoknade. Upravo to je jedno od osnovnih obilježja dualnog obrazovanja",objašnjava direktorka centra sektora za edukaciju PKS Mirjana Kovačević. "U starijim razredima učenici više učestvuju u procesu proizvodnje, pa je i nadoknada veća u trećem nego u drugom razredu".
U Ministarstvu prosvjete formiran je tim koji se bavi samo dualnim obrazovanjem, čije uvođenje će biti spremno, najavljuju, već za šest mjeseci. Za to je potrebno promijeniti Zakon o radu, jer važeći propisi ne predviđaju mogućnost da učenici dobijaju "platu" za praktičan rad.
"Nacionalni model dualnog i preduzetničkog obrazovanja" je dokument koji će ići pred Vladu Srbije na usvajanje.
Mijenjaće se i krovni prosvjetni zakon - Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Njegovu inovaciju inicirala je Privredna komora Srbije.
"Jasno je propisano ko sve može da obavlja obrazovni rad, a da bi i privreda mogla da se direktno uključi u stručno školovanje učenika, mora da bude prepoznata u zakon", objašnjava Mirjana Kovačević.
"Važno je i da se definiše koja su prava i obaveze instruktora u kompanijama, koji rade sa učenicima. Treba da se propiše koji stepen stručne spreme treba da imaju. Važno je da pored toga što imaju praktična znanja, budu obučeni i za rad sa djecom".
Ona napominje da je uključivanje privrede u obrazovanje važno i da bi se pratile promjene u proizvodnim procesima. Školski sistem, dodaje, ne može tako brzo da se mijenja, pa je dobro da učenici u kompaniji dobijaju nova znanja, koja su tražena na tržištu rada.