Rešenje Trbunala o privremenom puštanju na slobodu Šljivančanina sadrži zabranu istupanja u javnosti, koja podrazumeva i zabranu svedočenja
Haški trubunal obavestio je veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu da nekadašnji oficir JNA Veselin Šljivančanin ne može da svedoči u postupku koji se u Beogradu vodi protiv optuženih za zločin na "Ovčari".
Kako je saopšteno na današnjem pretresu na ponovonom sudjenju za taj zločin, rešenje Haškog trbinala o privremenom puštanju na slobodu Šljivančanina sadrži zabranu istupanja u javnosti, koja podrazumeva i zabranu svedočenja.
Predsednik sudskog veća Vesko Krstajić je, na predlog prvooptuženog Miroljuba Vujovića, objasnio da Šljivančanin odbija da svedoči, a i da iz uputstava koje je dostavio Haški tribunal proizilazi da bi time prekršio zabranu istupanja u javnosti.
Odbrana optuženih tražila je da Šljivančanin bude saslušan u svojstvu svedoka, a njegov advokat dopisom je ranije obavestio sud da je postupak protiv Šljivančanina pred Haškim tribunalom u toku i da ne bi bilo dobro da istupa u javnosti, jer time može da ugrozi svoj položaj.
Šljivančanin je pred tribunalom u Hagu osudjen na pet godina zatvora zbog zločina na "Ovčari", kada je u noći izmedju 20. i 21. novembra 1991. godine ispred hangara i na jami Grabovo streljano oko 200 hrvatskih zarobljenika.
Za taj zločin bivši oficir JNA Mile Mrkšić osudjen je na 20 godina zatvora, dok je nekadašnji oficir JNA Miroslav Radić oslobodjen optužbe.
Nakon izricanja presude, Šljivančanin je do njene pravosnažnosti pušten na privremenu slobodu.
Optuženi Vujović predložio je veću da se nastavklu glavnog pretresa sasluša i veštak Branimr Aleksandrić, ali u svojstvu svedoka, jer je, kako tvrdi optuženi, bio "na selekciji zatvorenika koji su likvidirani, što se i vidi na snimcima RTS-a".
Sudjenje optuženima za streljanje više od 200 hrvatskih zarobljenika na poljoprivrednom dobru "Ovčara", kod Vukovara novembra 1991.
godine, počelo je ispočetka u martu prošle godine pošto je Vrhovni sud Srbije ukinuo prvostepenu presudu Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu.
Za taj zločin prvostepeno su na po 20 godina bili osudjeni komandant Teritorijalne odbrane Vukovara Miroljub Vujović, njegov zamenik Stanko Vujanović, komandant dobrovoljačke jedinice "Leva Supoderica"
Milan Lančužanin i teritorijalci Predrag Milojević, Predrag Dragović, DJordje Šošić, Miroslav DJanković, Ivan Atanasijević i Saša Radak.
Na po 15 godina zatvora osudjeni su Vujo Zlatar, Milan Vojinović i Jovica Perić, na 12 godina Predrag Madžarac, Nada Kalaba, jedina žena medju optuženima osudjena je na devet, a Goran Mugoša pet godina zatvora.
Optuženi Marko Ljuboja i Slobodan Katić oslobodjeni su optužbi.
Sudjenje se nastavlja sutra.
(Beta/MONDO)